iklan

EKONOMIA, INTERNASIONÁL, POLÍTIKA

Timoroan 251 termina formasaun profisionál-prontu kompete ba merkadu ASEAN

Timoroan 251 termina formasaun profisionál-prontu kompete ba merkadu ASEAN

Diretur CNEFP, José Simão Tito Barreto. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 20 Novembru 2025 (TATOLI)—Timoroan hamutuk 251 ofisialmente termina formasaun profisionál iha Sentru Nasionál Empregu no Formasaun Profisionál (CNEFP) iha Tibar-Likisá no timoroan hirak ne’e prontu atu kompete iha merkadu ASEAN.

Programa formasaun sira-ne’ebé timoroan sira tuir durante ne’e mak Konstrusaun Jerál Nivel I, II no III; Agrikultura Nivel I no II; Pekuária Nivel II; Treinamentu Báziku ba Seguransa Marítima ba Peskadór sira; no Tékniku Turizmu Komunitáriu no Kulturál (TTCC) Nivel III, ne’ebé hetan apoiu hosi Uniaun Europeia no Portugál liuhosi Camões. Entretantu, programa formasaun foun ne’ebé loke inklui Konstrusaun Jerál, Agrikultura, Ospitalidade Regular Nivel I, Pedreiru, Kanalizasaun, no Eletrisidade Nivel III.

Diretór CNEFP Tibar, José Simao Tito Barreto, apresia apoiu Governu nian, partikularmente Gabinete Vise-Primeiru-Ministru no ministériu relevante sira.

“Ba graduadu foun sira, parabéns, mundu serbisu nian hein imi. Karik hasoru difikuldade sira, mai ita hatudu ita-nia potensiál atu nune’e ita bele sai responsável iha ita nia partisipasaun. mundu serbisu nian hein hela imi,” Diretór ne’e hateten iha Tibar, kinta ne’e.

Aleinde ne’e, nia mós fó benvindu ba partisipante foun sira-ne’ebé sei hahú formasaun hodi subliña importánsia husi kompromisu.

“Ida-ne’e la’ós ba ema hotu. Preparasaun di’ak mak métodu ida-ne’ebé di’ak-liu duké bá de’it fatin ruma,” nia hateten.

Enkarregadu ba Asuntu sira Uniaun Europeia nian iha Timor-Leste, Christoph Sorg, hatudu nia orgullu hodi marka prezensa iha serimónia enseramentu husi programa TTCC, ne’ebé nia konsidera hanesan krusiál hodi hametin kultura nasionál no turizmu.

“Turizmu hanesan instrumentu ida-ne’ebé maka’as ba kreximentu ekonómiku no hasa’e patrimóniu kulturál. Turizmu bazeia ba komunidade no kulturál kria empregu no oportunidade emprezariál sira,” nia esplika.

Nia fó sai katak, graduadu TTCC na’in-neen (6) hetan ona empregu, ne’ebé hatudu programa nia efikásia.

Nia mós reafirma kompromisu Uniaun Europeia nian hodi kontinua apoiu liuhusi faze daruak husi projetu Pro Cultura iha tinan 2026.

Koordenadór Jerál Gabinete MCAE, Jorge Rui de Carvalho Martins, hateten papél estratéjiku formasaun profisionál hodi prepara forsa traballu Timor-Leste nian atu tama iha merkadu rejionál no globál.

“Ita sei hasoru dezafiu signifikativu sira iha merkadu ASEAN nian ne’ebé aumenta kompetitivu. Karik ita laiha forsa traballu ida ho abilidade vokasionál adekuadu, ha’u iha serteza katak ita sei labele halo buat ida,” nia hateten.

Nia subliña, formasaun hanesan ida-ne’ebé CNEFP fó nu’udar instrumentu krusiál hodi prepara joven Timor-Leste feto no mane sira, atu bele kompete iha merkadu globál OMK no ASEAN nian.

Husi graduadu na’in-251 ne’e, CNEFP espesifika katak graduadu nain 63 graduadu husi Konstrusaun Jeral Nivel I, kompostu husi mane nain 50 no feto nain 13.

Entretantu, Konstrusaun Jerál Nivel II halo graduasaun ba partisipante hamutuk 60, mós ho kompozisaun mane 50 no feto 13.

Ba Nivel I Agrikultura, partisipante nain 20 mak gradua, kompostu husi mane n’in-sia (9) no feto nain-11.

Ba formasaun Nivel III, Brickwork fó graduasaun ba partisipante na’in-neen (6) (mane na’in-haat (4) no feto na’in-rua (2).

Eletrisidade nian fó graduasaun ba partisipante na’in-sia (9) ne’ebé kompostu husi mane na’in-hitu (7) no feto na’in-rua (2).

Soldadura fó graduasaun ba partisipante na’in-sia (9) ne’e komppostu husi mane na’in-ualu (8) no feto na’in-ida (1).

Plumbing fó graduasaun ba partisipante na’in-sia (9) ne’ebé kompostu husi mane na’in-lima (5) no feto na’in0haat (4).

Ba Nivel II Agrikultura nian ne’e, partisipante na’in-20 mak graduadu ne’ebé kompostu husi mane na’in-sia (9) no feto na’in-11.

Ba formasaun Nivel II Pekuaria Animal nian ne’e hetan graduasaun husi partisipante na’in-sia (9) kompostu husi mane na’in-rua (2) no feto na’in-hitu (7).

Formasaun Seguransa Marítima Bázika ba Peskadór sira hetan graduasaun hamutuk na’in-31 ne’ebé kompostu husi mane na’in-19 no feto na’in-12.

Entretantu, kategoria Tékniku Nivel III Turizmu Komunitáriu no Kulturál fó graduasaun ba partisipante na’in-15 ne’ebé kompostu husi mane na’in-tolu (3) no feto na’in-12.

Serimónia ne’e partisipa mós husi Embaixadora Portugál iha Timor-Leste, Diretora Nasionál INDMO Isabel Fernandes de Lima, no Sekretáriu Estadu Pekuária, Valentino Varela, hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu husi indústria sira ne’ebé iha ligasaun.

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!