iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Kaleidoskópiu: Planu Asaun Anuál SEKoop impulsiona produsaun no inkluzaun ekonómika

Kaleidoskópiu: Planu Asaun Anuál SEKoop impulsiona produsaun no inkluzaun ekonómika

Sekretáriu Estadu Kooperativa, Arsénio Pereira da Silva, entrega produtu sira ne'ebé grupu Kooperativa sira produs ba parseiru sira iha komemorasaun Loron Mundiál Kooperativa ba da-103, iha salaun Katedrál Díli, sesta (04/07). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 16 Dezembru 2025 (TATOLI) – Kooperativa, konforme lei inan RDTL, nu’udar riin ida iha sistema ekonomia Timor-Leste nian ne’ebé nia objetivu atu hasa’e rendimentu ekonomia família nian.

Nune’e, Governu Konstitusionál Dasiak ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, ne’ebé simu pose iha 01 Jullu 2023, atribui ba Sekretaria Estadu Kooperativa (SEKoop) papél importante atu dezenvolve setór kooperativu iha Timor-Leste.

Tanba ne’e, durante mandatu, SEKoop kontinua tau prioridade ba Planu Asaun Anuál hamutuk lima mak hanesan Produsaun Bafo Kayrala, Produsaun Bani-Been, Masin, Mina-Kamii no Karau Susubeen.

Kona-ba Planu Asaun Anuál ba Bafo Kayrala rasik, iha loron 10 Maiu 2024, SEKoop asina apoiu subvensaun $535.500 ba Movimentu Kamponeza Timor-Leste (MOKATIL) atu halo kultivasaun Bafo Kayrala ba iha rai ektare 710 no foin kuda ektare 44, ne’ebé kolleta ona tonelada 88 iha munisípiu Lautein, Likisá, Manatutu, Vikeke, Kovalima, Manufahi, Bobonaru, no Rejiaun Administrativu Espesiál Oekusi Ambenu.

Sekretáriu Estadu Kooperativa, Arsénio Pereira, dehan tonelada 88 ne’e mai husi parseiru MOKATIL, ne’ebé Governu fó subvensaun hodi kuda Bafo no grupu kooperativa balun mós.

Ba produsaun Bani-been nian, iha loron 16 Setembru 2025, SEKoop mós asina ona akordu ho empreza Bali Honey Madu husi Indonézia mai halo ona peskiza ba fatin atu haki’ak bani. Planu Asaun Anuál sira seluk sei iha prosesu laran.

Diretór-Jerál SEKoop, Olderico Lopes, hateten SEKoop nia planu no prioridade ida-ne’ebé atu halo durante mandatu maka halo produsaun bani-been iha rai-laran.

Iha loron 19 Juñu 2024, Sekretaria Estadu Kooperativa (SEKoop) hahú halo kooperasaun ho empreza Bali Honey Madu atu halo produsaun bani-been iha Timor-Leste.

Iha 16 Setembru 2025, SEKoop asina akordu ho empreza Bali Honey Madu halo ona peskiza bá fatin atu haki’ak bani, iha munisípiu lima.

Iha 02 Outubru 2025, Diretór-Jerál Sekretaria Estadu Kooperativa (SEKoop), Olderico Lopes, informa katak rezultadu peskiza neʼebé SEKoop ho empreza Bali Honey Madu halo hatudu munisípiu lima iha poténsia ba atividade apikultura (kultivu no prodús bani).

Peskiza ne’ebé halo ne’e ho objetivu atu hatene loloos posibilidade atu halo apikultura, tanba bani-been ne’e depende ba ai-funan saida mak bele ajuda prodús bani-been.

Kooperativa importante iha prosesu dezenvolvimentu ekonómiku país

Setór kooperativu mós importante ba dezenvolvimentu ekonomia nasaun nian maka SEKoop halo esforsu iha área ne’e hodi hamoris filafali kooperativa sira ne’ebé mate, estabelese Federasaun Kooperativa sira iha munisípiu hotu.

SEKoop halo esforsu sira iha área kooperativa hanesan hamoris filafali kooperativa sira ne’ebé mate, estabelese Federasaun Kooperativa sira iha munisípiu hotu.

SEKoop rasik daudaun rejista Movimentu Kooperativa Primária 248, Federasaun Multi-Kooperativa iha munisípiu 12, iha mós Federasaun Kréditu rua, husi ne’e iha membru rihun 39 no akumula kapitál millaun $20,6.

Kooperativa meiu atu transforma ekonomia ba kontribuisaun bein-estar komún

Aleinde planu asaun husi Governu hodi hamoris ekonomia rai-laran, grupu kooperativa sira iha nasaun mós tau prioridade ba atividade ida-ne’e hanesan meiu transformasaun ekonomia ba ema idaidak nia moris no fó kontribuisaun ba bein-estar komún.

Prezidente Kréditu Uniaun Ainaru, Agostinho Bianco de Araújo, hateten ezisténsia husi grupu kooperativa ida-ne’e durante tinan 15 ona, no razaun harii kooperativa ne’e tanba iha munisípiu Ainaru, komunidade ho vida agrikultór ne’e barak entaun inisiativa ida-ne’e bele hakbiit ekonomia iha família ida-nian.

Grupu kooperativa ne’ebé harii iha tinan 2010 husi Ainaru-oan sira no sei nafatin funsiona to’o agora. Maski antes ne’e sira iha de’it membru nain-15, maibé agora envolvimentu hahú sa’e to’o na’in-310, feto 40% ne’ebé iha na’in-haat serbisu hanesan koletór no administrasaun, aleinde ne’e mós envolve ho ema defisiénsia nain-rua.

Nune’e mós iha entrevista ho Prezidente Federasaun Nasionál Kooperativa Timor-Leste, (FCCHM, sigla portugés), Elizário Ferreira, katak atu hametin kooperativa, Federasaun tau importánsia iha formasaun atu asegura sustentabilidade institusionál, hahú ho polítika ba organizasaun no halo komprende oinsá instituisaun tenke funsiona.

Ba parte estabilidade ekonómika no finanseira kooperativa sira-nian, FCCHM disponibiliza formasaun kona-ba matéria ida naran PEARLS ne’ebé hateten kona-ba – Protesaun, Estrutura Finanseira Efetivu, Kualidade ativu, Taxa Retornu no Kustu, Likidéz no Sinál Kreximentu. Sistema PEARLS ne’e métodu ne’ebé uza iha kooperativa sira iha mundu tomak no adota husi Vocal Credit Union (VCO).

Tuir Elizário, Federasaun Hanai Malu nu’udar membru ba VCO, entaun adota ida-ne’e sai hanesan padraun atu ajuda indentifika situasaun no dezafiu kooperativa sira.

Nia esplika PEARLS mak métodu jestaun finanseira ne’e, no jestaun risku mak hatudu oinsá atu responde ba ameasa sira iha kooperativa. Iha parte jestaun organizasaun mak atu jere no halo organizasaun ho di’ak.

Nune’e mós Prezidente Kooperativa Kéditu Union Fitun Kaentau, husi postu administrativu Iliomar, munisípiu Lautein, Orlando da Costa, dehan métodu PEARLS nu’udar sasukat ida atu haree kooperativa jere ho di’ak ka la’e. Nune’e lori kooperativa ne’e la’o ba oin.

Kooperativa Kéditu Uniaun Fitun Kaentau rasik iha membru hamutuk 104 no halibur ona kapitál rihun $28-resin.

Iha loron 08 Jullu 2025, iha entrevista ho Kooperativa Kréditu Defisiente Timor-Leste (CCD-TL, sigla portugés), Evaristo da Conceição, dehan harii kooperativa ne’e iha 29 Marsu 2017, ho objetivu atu ajuda ema ho defisiénsia sira ne’ebé la asesu ba serbisu bankáriu nian.

Daudaun CCD-TL rejista ona membru hamutuk 572, kompostu husi membru 200 hanesan ema ho defisiénsia no restante la’e. Kooperativa ne’e halibur ona kapitál ho montante rihun $100-resin.

“Kréditu ne’e la’ós ba ema ho defisiénsia de’it, maibé ba mós ema vulneravel sira ne’ebé hola parte iha kooperativa. Membru sira susesu halo sira-nia uma, moris mesak, depois balun hola karreta, motór”, dehan.

Evaristo esplika prosesu fó kréditu ba membru sira ne’e fleksivel tebes, bazeia ba kondisaun no orsamentu ne’ebé membru sira iha. Ba dahuluk atu rejista kada membru ho kontribuisaun inisiál $35 no kontinua rai osan to’o $90, kooperativa bele fó kréditu $200. Kréditu ne’e depois bele aumenta tuir nesesidade no kapasidade pagamentu husi membru sira ho juru 1% iha kada fulan.

Iha loron 10 Jullu 2025, iha entrevista ho Xefe Departamentu Multisetorál, Sekretária Estadu Kooperativa, Rui Soares, enkoraja nafatin grupu kooperativa sira iha Timor-Leste atu mantein ho idaidak nia serbisu hodi ajuda kontribui ba dezenvolvimentu ekonómiku nasionál.

Rui Soares hateten programa prioridade ne’ebé SEKoop implementa mak Planu Asaun Anuál 2025 mak hanesan produsaun Bafo Kayrala, Susubeen, Masin, Bani-been no Ortikultura.

Diretór-Jerál Sekretaria Estadu Kooperativa (SEKoop), Olderico Lopes, mós hateten sira prontu apoia kooperativa sira bainhira presiza sira-nia tulun, tanba SEKoop mai ho vizaun atu harii sosiedade ida ho espíritu kooperativizmu no forte finansialmente no ekonomikamente.

Nia misaun mak harii no promove ekonomia inkluziva no la diskriminativa, hadi’ak kooperativa, no kria kondisaun ba empreza ki’ik sira atu sai fatór determinante ba dezenvolvimentu sosioekonómiku, haburas kooperativa kréditu atu sai intermediáriu ba asesu finanseiru.

Jornalista: Arminda Fonseca

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!