DILI, 20 Janeiru 2026 (TATOLI)- Prezidente Komisaun A ne’ebé Trata Asuntu Konstituisionál no Justisa iha Parlamentu Nasionál, Natalino dos Santos, konkorda ho inisiativa Governu nian hodi aprezenta proposta alterasaun Lei númeru 2/2016, loron 03 Fevereiru, alterasaun dahuluk husi lei númeru 3/2004, loron 14 Abríl, kona-ba Partidu Polítiku.
Deputadu ne’e daudaun la fó komentáriu kona-ba substánsia matéria, tanba Komisaun seidauk simu proposta lei husi Governu no bainhira submete ona sei halo diskusaun.
Tuir nia, nesesita duni halo alterasaun lei ida-ne’e hodi halo ajustamentu tanba lei ne’e dinámika, la relevánsia ona, muda hodi bele asegura demokrásia ne’e la’o, tanba lei ne’e eziste atu regulariza partidu polítiku, hodi adapta ba realidade ne’ebé iha.
“Timór nasaun ida ki’ik, partidu barak loos, depois ita diskute took, tanba ne’e órgaun kolejiál iha Komisaun ami reprezentante iha bankada lima no prosesu tomak sei halo audiénsia públika, sei rona Governu, sosiedade sívil no entidade sira seluk”, nia hateten iha Parlamentu Nasionál, ohin.
Iha sorin seluk, deputadu husi Partidu Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timoroan (KHUNTO), Luís Roberto, prontu apoia alterasaun ne’e, maibé iha Konstituisaun la fó limitasaun ba sidadaun ne’ebé iha direitu atu harii partidu.
“Ne’ebé ita halo revogasaun presiza haree Konstituisaun ne’ebé vigora, sai hanesan matadalan ba nasaun. Ami iha Parlamentu hein de’it bainhira mak Governu hodi mai halo diskusaun”, nia espera.
Iha parte seluk, nia aseita mós atu halo alterasaun ba Lei Eleitorál nune’e partidu polítiku sira hothotu presiza kumpre mak hanesan iha sede iha nasionál to’o munisípiu, nune’e atividade partidu nian halo iha nia sede. “Tanba subvensaun partidu nian, kada tinan sempre hetan, KHUNTO eziste komesa husi 2011 tuir ona eventu demokrátiku ba dala-tolu, ne’ebé rekizitu sira ne’ebé atu revoga lei ne’e iha”, afirma.
Lembra katak, iha 14 Janeiru, Governu liuhusi reuniaun Konsellu Ministru aprova proposta-lei kona-ba alterasaun daruak ba Lei númeru 3/2004, loron 14 Abríl, Lei kona-ba Partidu Polítiku, ne’ebé aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál, Tomás Cabral.
Inisiativa lejizlativa ne’e ho objetivu atu hametin natureza demokrátika interna partidu polítiku nian no prevene ligasaun naran partidu polítiku sira-nian ho naran organizasaun rezisténsia nian.
Aleinde ne’e, define iha dokumentu ofisiál iha Ministériu Justisa katak partidu polítiku sira kataliza no organiza partisipasaun sidadaun nian iha moris polítika nasaun nian no daudaun ne’e laiha kestiona katak multipartidarizmu konstiti ida husi trave mestra demokrasia kontemporánea nian.
Nune’e, iha kontekstu ne’e, importánsia define regra sira ba asaun partidária nian hodi garante funsionamentu partidu polítiku sira-nian iha Timor-Leste.
Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten Governu sei haruka ba Parlamentu Nasionál hodi diskute no halo aprovasaun.
“Ami diskute ona problema Lei Partidu Polítika nian, tanba ita rai demokrátiku, ita labele dehan katak Prezidente ba Partidu ida só ha’u-nia família de’it mak bele troka, ema seluk labele tama, ida ne’e sala, ida-ne’e monarkia ne’e, tenke impede tiha buat hanesan ne’e. Ami aprova ona hein haruka ba Parlamentu atu halo aprovasaun”, Xanana hateten.
Nia dehan, iha lei ne’e mós bandu atu Sede Partidu labele sai fali ba uma Arte Marsiál nian. “Sede Partidu nian labele sai fali ba uma Arte Marsiál nian. Sé mak hakarak mai tenke tama ida-ne’e, tama ida-ne’ebá, hanesan ne’e labele, tenke nakloke ba ema hotu. Ida-ne’e mak Lei ba Partidu polítika ne’ebé ami aprova ona, haree mak ba Estatutu Partidu Polítika no seluk tan”, Xanana subliña.
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora




