OEKUSI, 22 Janeiru 2026 (TATOLI) – Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, informa, hahú tinan ne’e, Governu sei tau prioridade ba preparasaun eleisaun Governu Lokál, nune’e iha 2027 munisipíu ne’ebé preparadu bele realiza ona eleisaun Governu Lokál.
Xefe Governu ne’e, hato’o promesa ba jornalista sira, molok fila-fali ba Dili, hafoin vizita durante loron lima iha Oekusi, komesa husi Domingu 18 Janeiru to’o ohin kinta 22 Janeiru 2025, atu avalia kondisaun mínima ba instituisaun Estadu sira iha Oekusi.
“Ha’u kontente tanba iha partisipasaun boot tebes, husi funsionáriu to’o diretór sira hotu, buka koñese ona, situasaun reál iha RAEOA, la diferente ho situasaun iha munisípiu seluk, ne’ebé tinan ida-ne’e, ba ha’u nu’udar Primeiru-Ministru, sei tau atensaun bo’otliu ba preparasaun iha kada munisipíu inkluídu RAEOA, atu bele iha 2027, munisipíu ne’ebé mak prepara ona halo eleisaun ba Governu Lokál,” Primeiru Ministru kompromete, hafoin vizita ikus iha Ospitál Referál Oekusi, kinta ohin.
“Ha’u mai Oekusi, la’ós mesak, mai ho Ministériu Finansa, Ministériu Administrasaun Estatál no Ministériu Planeamentu Investimentu no Estratéjiku, loloos ami mós ho sira seluk, maibé tanba iha nasionál mós tenke funsiona nafatin,” Xefe Governu ne’e afirma.
Notísia relevante:Governu hahú avalia kondisaun mínima ba instituisaun Estadu sira iha Oekusi
Entidade tutuladu no superentendente RAEOA ne’e, informa, iha Dili, reuniaun dala-barak ona ho Prezidente Autoridade Munisipíu (PAM) sira, administradór postu administrativu sira, hala’o tiha avaliasaun sira, kona-ba funsionamentu estruturál iha kada munisipíu no rezultadu fó tiha ba munisípiu idak-idak.
“Agora idak-idak lori rezultadu, ba buka korije, hodi hadi’a-aan, tanba sei ita atu la’o ba Governu Lokál, la’ós nomeia-nomeia de’it, osan gasta arbiru, planeamentu laiha, falta buat barak, ita laiha interrese, tanba ita-ne’ebé kaer podér karik haree liu mak buat ruma-ne’ebé fó netik osan mai ita no idak-idak nia bolsu, ne’e duni maka ami mai iha ne’e loron lima, hodi halo aváliasaun ida, hodi ko’alia ho sira-ne’ebé serbisu iha RAEOA ne’e,” nia hateten
Xefe Governu esplika, aváliasaun ne’e importante kona-ba sira-nia serbisu, problema saida mak mosu, kona-ba buat ne’ebé di’ak ona no buat ne’ebé sei falta, nune’e bainhira fila-fali ba Dili, husi ministériu sira, sei haree didi’ak, ba aváliasaun ne’e, hanesan mós iha munisipíu seluk, sei halo fulan rua-rua, sei haruka tékniku sira ba haree, buat ne’e la’o di’ak ka la’e.
“Ne’e duni, aváliasaun ne’e la’os Oekusi mesak, maibé Oekusi iha situasaun diferente rua, ida tama mai ho hanoin bo’ot tebes, maibé to’o ikus, ita la haree rezultadu, tanba ne’e mak halo estrutura foun ida tranzisaun ninian, ho ida-ne’e mak, ami mai hotu hodi dudu no husu ba Atoni-oan sira, ne’ebé mesak matenek de’it, maibé tenki troka hanoin ba malu, nune’e, hot-hotu ho hanoin ida de’it, atu oinsá bele lori Oekusi ba oin,” nia hateten.
Buat sira-ne’e hotu, tanba iha 2027, tuir líder ezekutivu ne’e, sei iha eleisaun ba Governu Lokál, agora tenke fila ba Dili, depoizde haree tiha serbisu balun, tenke halo kaléndariu sei la’o ba munisipíu hot-hotu mós, ba haree iha administrasaun, finansa, planeamentu, monitorizasaun la’o di’ak ka la’e, saúde, estrada la’o di’ak ka la’e, buat sira-ne’e hotu.
“Ne’ebé iha 2027, la’ós eleisaun ba fatin hot-hotu hala’o dala ida, maibé depois haree tiha situasaun atuál hanesan ne’e, fulan rua-rua tékniku sira ba haree fali, buat ne’ebé sala karik, sira hadi’a ona ka lae, buat ne’ebé sei falta konsidera ona ka la’e, atu-bele halo avaliasaun ida, munisípiu hira mak hetan uluk eleisaun iha 2027 ba Governu Lokál,” nia hateten.
Tanba haree katak, só ho Governu Lokál, maka ita bele sente, rai ne’e nia oan, ne’ebé koñese nia rai tomak, munisipíu ida nia laran, hatene didi’ak ba malu, hodi tinan-tinan, kuandu sira halo planeamentu aprova orsamentu iha munisípiu ne’e duni, “tanba kuandu ita temi eleisaun ne’e iha asembleia munisipál”.
Notísia relevante:Xanana husu Oekusi-oan hanoin ho reflesaun kle’an simu Governu Lokál iha 2027
Entretantu, antes ne’e, Governu aprova Rezolusaun Governu númeru 11/2019, 13 marsu kona-bá ezekusaun estratéjia desentralizasaun administrativa no instalasaun órgaun reprezentativu podér lokál ne’e, bazeia ba Konstituisaun RDTL artigu 5.o mak hanesan:
- Determina Estadu respeita organizasaun territoriál, prinsípiu desentralizasaun iha administrasaun públika no instalasaun órgaun reprezentativu podér lokál, neʼebé sei benefísia kalendarizasaun asaun nian; aprovasaun.
- Lei-oan mak hatuur no hametin karakterístika eskalaun oioin rai-laran nian, no mós kompeténsia administrativu órgaun sira-ne’e nian.
- Oé-Cusse Ambeno no Ataúro, sira hetan tratamentu administrativu no ekonómiku espesiál.
Nune’e mós bazeia ba Konstituisaun RDTL Artigu 72.o (kona-ba Podér lokál) ne’ebé haktuir.
- Sei harii kbiit lokál ho ema ne’ebé koletivu iha rai-laran ne’ebé iha órgaun reprezentativu, ho knaar atu organiza partisipasaun sidadaun ida-idak nian kona-ba solusaun problema rasik iha sira-nia komunidade no atu promove dezenvolvimentu lokál, no la afeta partisipasaun Estadu nian.
- Organizasaun, kompeténsia, funsionamentu no kompozisaun órgaun kbiit lokál nian sei define tuir lei.
Antes ne’e, Parlamentu Nasionál (PN) aprova ona pakote lei númeru 23/ 2021, loron 10 novembru, Lei Podér Lokál no Desentralizasaun Administrativa, husi Lei nú. 22/ 2021, loron 04 novembru, Lei Eleitorál Munisipál, no Lei nú. 16/2023, loron 31 maiu, Lei Finansa Munisipál sira no lei Eleisaun Munisipál.
Lei Podér Lokál no Desentralizasaun Administrativa, husi Lei nú. 22/ 2021, loron 04 novembru, Lei Eleitorál Munisipál, no Lei nú. 16/2023, loron 31 maiu, Lei Finansa Munisipál sira no lei Eleisaun Munisipál.
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo




