OEKUSI, 19 Janeiru 2026 (TATOLI) – Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, enkoraja Oekusi-oan sira atu hamutuk ho hanoin ida de’it, atu halo reflesaun kle’an hodi prepara-an simu eleisaun Governu Lokál iha 2027.
Notísia relevante:PM Xanana iha ona Oekusi durante loron lima ho ajenda prinsipál lima
Xefe Governu, hato’o nia rekomendasaun ofisiál ne’e, iha ámbitu enkontru alargada ho Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA), Koordenadór Zona Ekonómika Espesiál Dezenvolvimentu Oekusi Ambeno (ZEEDOA), hamutuk ho funsionáriu sira no autoridade komunitária suku 20 iha salaun konvensaun Palaban, ohin.
“Atu selebra tinan-24 ba ukun rasik-an ne’e, ita tenke iha reflesaun boot, kle’an kona-ba saida mak ita halo ona, saida mak sala, saida mak sei falta halo, tanba ne’e mak enkontru ida-ne’e, dala ikus ita hasoru malu, hot-hotu buka to’ok, tanba RAEOA no ZEESM ita tenke hases tiha, hanoin ho prenximentu munisípiu, RAEOA nafatin maibé haketak-an tiha, tanba Oekusi nu’udar rai-ketan ida iha Timor-Leste,” nia hateten iha abertura molok hala’o avaliasaun ba kada instituisaun Estadu sira iha Oekusi, ohin.

Notísia relevante: https://tatoli.tl/2023/11/30/prezidente-republika-promulga-ona-alterasaun-lei-raeoa-no-zeesm
Xefe Governu ne’e afirma, saida mak ita halo ona, tanba iha 2027 sei iha eleisaun ba Governu Lokál, atu hili munisipíu nia oan rasik mak lidera nia rai, tanba ne’e mak komesa agora, imi rasik mak tenke hanoin, ita halo analiza, halo reflesaun kona-ba tinan-24 ne’ebé ita ukun rasik-an ne’e, ita haree ba kotuk, aponta erru la’ós halo aat hotu, maibé la’e, tenke agora ba oin imi bele korije, falta saida, tenke hanoin ona atu halo.
Se la’e, ukun-an laiha valór, tanba ukun-an la’ós hetan de’it bandera, inu nasionál, ita hotu formatura, ukun-an katak, rai ne’e livre hodi ita hala’o dezenvolvimentu povu bele moris, sente di’ak, ida-ne’e mak objetivu bo’ot ba ita agora ba oin.
Ne’ebé hamutuk ba, Atoni-oan sira, hamutuk ba, hanoin hamutuk ba, diskuti hamutuk ba, buka dalan hamutuk ba, tanba Oekusi iha imi-nia liman, la’ós iha munisipíu seluk nia liman, imi mak sei deside Oekusi la’o ba oin ka ba fali kotuk.
“Ohin, loron importante ba reflesaun ninian, iha setór-setór sira ketak-ketak, hodi loke dalan, ami fila, imi haree daudaun ona, saida, iha ne’ebé, atu halo sida, bainhira, ne’e mak ami mai, la’ós ami sei la mai fulan-fulan ona, ida-ne’e hanesan dala ikus ona, depois mak ami sei haruka MAE haree imi-nia serbisu, imi-nia vontade atu hadi’a, imi-nia hanoin dalan di’ak mak ida-ne’ebé, ida-ne’e mak akontese ba imi atu deside,” nia apela.

Notísia relevante: https://tatoli.tl/2026/01/15/mae-sei-dezloka-ba-oekusi-atu-esplika-kona-ba-avaliasaun-estrutura-administrativa/
Entretantu, antes ne’e, Governu aprova rezolusaun governu númeru 11/2019, 13 marsu kona-bá ezekusaun estratéjia desentralizasaun administrativa no instalasaun órgaun reprezentativu podér lokál ne’e, bazeia ba Konstituisaun RDTL artigu 5.o mak hanesan:
- Determina Estadu respeita organizasaun territoriál, prinsípiu desentralizasaun iha administrasaun públika no instalasaun órgaun reprezentativu podér lokál, neʼebé sei benefísia kalendarizasaun asaun nian; aprovasaun.
- Lei-oan mak hatuur no hametin karakterístika eskalaun oioin rai-laran nian, no mós kompeténsia administrativu órgaun sira-ne’e nian.
- Oé-Cusse Ambeno no Ataúro, sira hetan tratamentu administrativu no ekonómiku espesiál.
Nune’e mós bazeia ba Konstituisaun RDTL Artigu 72 (kona-ba Podér lokál) ne’ebé haktuir.
- Sei harii kbiit lokál ho ema ne’ebé koletivu iha rai-laran ne’ebé iha órgaun reprezentativu, ho knaar atu organiza partisipasaun sidadaun ida-idak nian kona-ba solusaun problema rasik iha sira-nia komunidade no atu promove dezenvolvimentu lokál, no la afeta partisipasaun Estadu nian.
- Organizasaun, kompeténsia, funsionamentu no kompozisaun órgaun kbiit lokál nian sei define tuir lei.
Antes ne’e, Parlamentu Nasionál (PN) aprova ona pakote lei númeru 23/ 2021, loron 10 novembru, Lei Podér Lokál no Desentralizasaun Administrativa, husi Lei nú. 22/ 2021, loron 04 novembru, Lei Eleitorál Munisipál, no Lei nú. 16/2023, loron 31 maiu, Lei Finansa Munisipál sira no lei Eleisaun Munisipál.
Lei Podér Lokál no Desentralizasaun Administrativa, husi Lei nú. 22/ 2021, loron 04 novembru, Lei Eleitorál Munisipál, no Lei nú. 16/2023, loron 31 maiu, Lei Finansa Munisipál sira no lei Eleisaun Munisipál.
Entretantu, antes ne’e, Governu aprova rezolusaun governu númeru 11/2019, 13 marsu kona-bá ezekusaun estratéjia desentralizasaun administrativa no instalasaun órgaun reprezentativu podér lokál ne’e, bazeia ba Konstituisaun RDTL artigu 5.o mak hanesan:
- Determina Estadu respeita organizasaun territoriál, prinsípiu desentralizasaun iha administrasaun públika no instalasaun órgaun reprezentativu podér lokál, neʼebé sei benefísia kalendarizasaun asaun nian; aprovasaun.
- Lei-oan mak hatuur no hametin karakterístika eskalaun oioin rai-laran nian, no mós kompeténsia administrativu órgaun sira-ne’e nian.
- Oé-Cusse Ambeno no Ataúro, sira hetan tratamentu administrativu no ekonómiku espesiál.
Nune’e mós bazeia ba Konstituisaun RDTL Artigu 72.o (kona-ba Podér lokál) ne’ebé haktuir.
- Sei harii kbiit lokál ho ema ne’ebé koletivu iha rai-laran ne’ebé iha órgaun reprezentativu, ho knaar atu organiza partisipasaun sidadaun ida-idak nian kona-ba solusaun problema rasik iha sira-nia komunidade no atu promove dezenvolvimentu lokál, no la afeta partisipasaun Estadu nian.
- Organizasaun, kompeténsia, funsionamentu no kompozisaun órgaun kbiit lokál nian sei define tuir lei.
Antes ne’e, Parlamentu Nasionál (PN) aprova ona pakote lei númeru 23/ 2021, loron 10 novembru, Lei Podér Lokál no Desentralizasaun Administrativa, husi Lei nú. 22/ 2021, loron 04 novembru, Lei Eleitorál Munisipál, no Lei nú. 16/2023, loron 31 maiu, Lei Finansa Munisipál sira no lei Eleisaun Munisipál.
Lei Podér Lokál no Desentralizasaun Administrativa, husi Lei nú. 22/ 2021, loron 04 novembru, Lei Eleitorál Munisipál, no Lei nú. 16/2023, loron 31 maiu, Lei Finansa Munisipál sira no lei Eleisaun Munisipál.
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo




