DILI, 27 Janeiru 2026 (TATOLI)- Centro Nacional Chega!, Institutu Públiku (CNC, I.P) asina nota entendimentu ho Organizasaun Sosiedade Sivíl Klibur Sobrevivente Feto PIRILAMPU ne’ebé nu’udar mahon ba sobrevivente feto sira lian-la’ek.
Asinatura akordu ne’e entre Diretór-Ezekutivu CNC, I.P, Hugo Maria Fernandes no Prezidente Klibur Sobrevivente Feto PIRILAMPU, Maria Isabel Jesus da Silva, ne’ebé realiza iha salaun CNC, iha Antigu Komarka Balide.
Diretór-Ezekutivu CNC esplika katak objetivu prinsipál husi nota entendimentu ne’e mak parte rua sei implementa rekomendasaun sira husi Relatóriu Chega! nomós Relatóriu Per Memoriam Ad Spem (PMAS) ligadu ho polítika reparasaun no solidariedade ba sobrevivente PIRILAMPU (vítima violasaun seksuál nomós tipu violasaun sira seluk).
Tuir nia, objetivu seluk mak fortalese grupu feto PIRILAMPU hodi apoia implementasaun atividade hanesan rejista no atualiza baze dadus vítima violasaun direitu umanu pasadu ne’ebé inan-feton sira hasoru, apoia téknika hodi dezenvolve polítika, estratéjia, advokasia no programa PIRILAMPU nian, apoia finanseira ba implementasaun programa sira, dezenvolve sistema jestaun administrativu no finansa ne’ebé efikásia no efisiente ba Sekretariadu PIRILAMPU, dezenvolve kapasidade institusionál ka Servisu Administrativu Sekertariadu nian.
Aleinde ne’e, organiza rede advokasia ba sobrevivente sira iha nasionál no munisípiu, organiza eventu komemorasaun loron istóriku, apoia rejistu vítima no sobrevivente, halo prezervasaun memória pasada, nomós tulun no hametin atividade hakbiit ekonomia sobrevivente sira husi nasionál no munisípiu haktuir iha rekomendasaun Chega! no Per Memoriam Ad Spem!, ne’ebé ko’alia kona-ba knaar solidariedade.
“Prinsípiu fundamentál husi ita-nia nota entendimentu ne’e mak atu valoriza no dignifika vítima no sobrevivente sira nu’udar aktu rekoñesimentu ba sira iha ámbitu implementasaun programa reparasaun”, Hugo Fernandes hateten iha CNC, Balide, ohin.
Atividade seluk ne’ebé parte rua sei halo liuhusi nota entendimentu ne’e mak promove valór no espíritu sira direitu umanu, solidária no serbisu hamutuk hodi hetan tulun sira partisipa iha dezenvolvimentu nasionál.
Akordu ida-ne’e válidu ba tinan tolu, hahú husi períodu 2026 to’o 2028, no iha posibilidade bele hanaruk nia tempu, nomós bele muda ka hafoun ninia konteúdu tuir nesesidade haruka.
Prezidente Klibur Sobrevivente Feto PIRILAMPU, Maria Isabel Jesus da Silva, promete sei serbisu hamutuk hodi apoiu sobrevivente sira tanba organizasaun ida-ne’e foka liubá tulun feto sira ne’ebé hetan torturasaun ka violasaun seksuál iha tempu funu hahú husi 1974-1999.
Organizasaun PIRILAMPU ne’e iha misaun prinsipál tolu mak hanesan hakarak lolo-liman ba feto vítima ka sobrevivente seksuál sira, hodi tulun sira asesu ba asisténsia sosiál, legál no ekonomia.
Hakarak hakbiit ka empodera feto vítima ba tortura seksuál sira iha tempu pasadu, tantu psikolójika komu sosioekonómika hodi bele sai sidadaun ida ne’ebe forte no independente.
Misaun ikus mak hakarak advoga vítima ka sobrevivente feto sira ne’ebé lian-la’ek hodi bele hetan rekoñesimentu ka atensaun husi Estadu ka Governu.
Iha tinan 2018, CNC hala’o ona atividade lubuk ida husi implementasaun rekomendasaun Chega! no PMAS, espesífiku iha área solidariedade ba sobrevivente hanesan, programa formasaun ba grupu sobrevivente, reunifikasaun labarik lakon, fortalesimentu ba organizasaun sobrevivente sira-nian
Halo akonsellamentu ba sobrevivente sira, organiza eventu komemorasaun loron istóriku, Apoiu Pontual ba Sobrevivente parseria ho Ministériu Sosiál Solidariedade no Inkluzaun (MSSI), Apoiu Saúde Fíziku no Mentál parseria ho Ministériu Saúde (MS), Estabelese baze de dadus ba Sobrevivente, Apoiu Asisténsia Umanitária, halo Uma Memória ba Esperansa ba Sobrevivente sira, parseria ho Asosiasaun Vítima Konflitu Polítiku 1974-1999, estabelesimentu Polítika no Lei Reparasaun Nasionál.
CNC nia vizaun mak sosiedade ida ne’ebé inkluziva, la repete istória passadu nian, moris iha dame, no respeitu ba direitu umanu. Misaun mak harii sentru Pós-konflitu ne’ebé prezerva memória pasada nian hodi promove direitu no valór umanu, harii parseria nasionál no internasionál hodi reforsa rede serbisu sira ba implementasaun rekomendasaun sira husi Relatóriu Finál Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação (CAVR)-Chega! no Comissão da Verdade e Amizade (CVA) – Per Memóriam Ad Spem, sira ne’ebé relevante.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora






