iklan

BOBONARU, HEADLINE

Saúde Munisípiu Bobonaru intensifika medida preventiva kontra Malária hafoin deteta kazu foun

Saúde Munisípiu Bobonaru intensifika medida preventiva kontra Malária hafoin deteta kazu foun

Diretór Saúde Munisípiu Bobonaru, Gil Bernardo Vicente. Imajen Tatoli/Sérgio da Cruz.

BOBONARU, 05 Fevereiru 2026 (TATOLI) – Servisu Saúde Munisípiu Bobonaru, liuhusi ekipa vijilánsia servisu hamutuk ho saúde nasionál halo ona intervensaun iha terrenu hodi prevene tranzmisaun moras malária, tanba daudaun deteta kazu tolu iha Balibó no Maliana Vila.

Diretór Saúde Munisípiu Bobonaru, Gil Bernardo Vicente, dehan hafoin deteta kazu malária, ekipa saúde halo kedas avaliasaun epidemiolójika no investigasaun hodi buka hatene prosesu no kronolojia tranzmisaun moras ne’e.

Nia hatutan maski investigasaun la’o hela, maibé medida preventiva implementa ona hanesan halo teste raan masál no fumigasaun iha fatin metru 100 husi uma pasiente nian hodi prevene propagasaun moras ne’e ba komunidade.

Aleinde ne’e, ekipa saúde sira eduka públiku kona-ba mantein limpeza no husu bainhira hetan sintoma malária bá kedas instalasaun saúde ne’ebé besik liu.

“Ami sei investiga hela atu buka informasaun katak kazu malária ne’e importadu ka tranzmisaun lokál. Agora, ekipa halo hela estudu sira iha área sira iha Balibó no Maliana nian”, Gil Bernardo Vicente esplika.

Medida preventiva seluk mak Ministeriu Saúde no Saúde Munisípiu Bobonaru halo hela koordenasaun iha pontu entrada fronteira ho Indonézia. “Ita destaka ona pesoál promotór Saúde na Família iha pontu entrada. Sira mai ita tenke halo teste, maibé tanba ema sira tama ilegalmente ne’e mak susar atu kontrola”, nia dehan.

Lembra katak kazu foun Malária ne’e Saúde Bobonaru deteta iha loron 04 fulan Janeiru, ne’ebé afeta ba ema-na’in rua, inan no oan, no iha Fevereiru ne’e, mane ida ho idade 45.

Iha loron 24 fulan-Jullu 2025, Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) sertifika ofisialmente Timor-Leste hanesan país ne’ebé livre husi Malária, tanba rekoñese esforsu nasionál liu dékada rua hodi halakon moras tropikál ida ne’ebé bele oho no persistente liu.

Ho sertifikasaun ida-ne’e, Timor-Leste sai hanesan país datoluk husi rejiaun Sudeste Aziátiku OMS nian ne’ebé alkansa efeitu ne’e, hafoin Maldivas no Sri Lanka, no aumenta ninia eliminasaun daruak husi moras ne’e menus husi tinan rua nia laran, hafoin hetan rekoñesimentu iha tinan 2024 kona-ba eliminasaun filaríaze linfátika.

Sertifikasaun OMS hatudu katak país ne’e konsege hapara tranzmisaun autóktone husi malária durante pelumenus tinan tolu tuituir malu. Timor-Leste rejista kazu malária liu rihun 223, iha tinan 2006, no konsege hamenus númeru ne’e ba zero kazu indíjena hahú tinan 2021. Rezultadu ida-ne’e partikularmente notavel bainhira konsidera nasaun nia kondisaun tropikál no foho

Notísia relevante: HRM deteta kazu Malária tolu

Jornalista: Sergio da Cruz

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!