BOBONARU, 04 Fevreiru 2026 (TATOLI) – Ospitál Referénsia Maliana (HRM, sigla portugés) rejista kazu foun Malária tolu, ne’ebé afeta inan ho oan no pasiente mane ida, informa Diretór-Ezekutivu HRM, José Marçal da Cruz
José Marçal dehan kazu foun ne’e identifika, iha loron 04 fulan-Janeiru, ba inan no oan mak Malaris Falciparum, ne’ebé hela iha Palaka-Sanirin, Batugadé, no iha loron 02 Fevereiru deteta mane ida, iha Maliana, diagnostikadu ho P.Vivax.
Notísia relevante: Timor-Leste hetan ona sertifikadu livre Malária husi OMS
Tuir dirijente ne’e, Timor-Leste deklara livre ona husi Malária, maibé ema na’in-tolu afetadu, maski rua rekupera ona no ida sei kontinua simu tratamentu.
“Ida iha Sanirin ne’e inan baixa iha ospitál grave oituan, más doutór sira fó tratamentu bele di’ak. Nia oan transfere bá Ospitál Nasionál Guido Valadares tanba grave uitoan, mii-raan, más tratamentu nia di’ak. Ida iha Maliana ne’e agora sei hetan tratamentu husi doutór sira, konsumu hela ai-moruk no halo prevensaun ba área nia hela ba”, dehan.
Relasiona ho moras ne’e, daudaun ekipa sira halo hela avaliasaun iha terrenu hodi rekolla informasaun no halo hela prevensaun ba área ne’ebé besik.
Nia afirma kazu ne’e foun no deskonfia moras ne’e importadu, tanba Timor-Leste deklara ona livre husi moras Malária.
Ho kazu foun ne’e bolu atensaun ba parte hotu-hotu atu serbisu hamutuk hodi kontrola no halo vijilánsia epidemiolojía iha área fronteira.
“Dalaruma ita-nia festa lisan nian, ita-nia maluk sira mai, tanba parte Indonézia seidauk deklara livre Malária, ne’ebé ita hela iha parte fronteira Bobonaru, Oekusi no Kovalima tenke asegura para Malária ne’e labele tranzmite husi Indonézia. Se ema sira ne’e mai, ita tenke rejistu no halo prevensaun”, salienta.
Lembra katak, iha loron 24 Jullu 2025, Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) sertifika ofisialmente Timor-Leste hanesan país ne’ebé livre husi Malária, rekoñese esforsu nasionál liu dékada rua hodi halakon moras tropikál ida ne’ebé bele oho no persistente liu.
Ho sertifikasaun ida-ne’e, Timor-Leste sai hanesan país datoluk husi rejiaun Sudeste Aziátiku OMS nian ne’ebé alkansa efeitu ne’e, hafoin Maldivas no Sri Lanka, no aumenta ninia eliminasaun daruak husi moras ne’e menus husi tinan rua nia laran, hafoin hetan rekoñesimentu iha tinan 2024 kona-ba eliminasaun filaríaze linfátika.
Sertifikasaun OMS hatudu katak país ne’e konsege hapara tranzmisaun autóktone husi malária durante pelumenus tinan tolu tuituir malu. Timor-Leste rejista kazu malária liu rihun 223, iha tinan 2006, no konsege hamenus númeru ne’e ba zero kazu indíjena hahú tinan 2021.
Rezultadu ida-ne’e partikularmente notavel bainhira konsidera nasaun nia kondisaun tropikál no foho leten, ne’ebé favorese proliferasaun husi susuk tranzmisór moras ne’e.
Rekoñesimentu OMS nian hahú hosi misaun avaliasaun oioin, ne’ebé hala’o entre tinan 2023 no 2025, ne’ebé konfirma laiha tranzmisaun autóktone no robustez (kbiit) husi sistema vijilánsia epidemiolójiku nasionál. Konkista ida-ne’e destakada mós husi rede APMEN (Asia Pacific Malaria Elimination Network), ne’ebé konsidera sertifikasaun marku rejionál no inspirasaun ida ba país sira iha Pasífiku no Ázia Súl.
Timor-Leste, iha tinan sira tuirmai, sei kontinua implementa Planu Nasionál ba Prevensaun Reintrodusaun Malária (2021-2025) no Planu Nasionál ba Moras ne’ebé Tranzmite husi Vetores (2021-2025), hodi promove integrasaun servisu malária nian ho programa saúde públika sira seluk no reforsa kolaborasaun transfronteirisa, liuliu ho Indonézia.
Notísia relevante: TL hetan sertifikadu livre husi malária maibé vijilánsia epimodolojia tenke mantein
Jornalista: Sergio da Cruz
Editora: Maria Auxiliadora




