iklan

HEADLINE

Japaun disponibiliza rihun $133 hodi apoia konstrusaun eskola iha Ataúru no postu saúde iha Ainaru

Japaun disponibiliza rihun $133 hodi apoia konstrusaun eskola iha Ataúru no postu saúde iha Ainaru

Governu Japaun liuhusi Embaixadór iha Timor-Leste, asina akordu ho organizasaun naun governamentál HADEZTA no Asosiasaun Hanoin ba Futuru Juventude, ba projetu konstrusaun Postu Saúde iha Suku Nuno-mogue, Postu Administrativu Hato-Builiku, Munisípiu Ainaru no konstrusaun eskola bázika filiál Berão, Suku Makadade, Munisípiu Ataúru. Imajen Mídia Embaixada Japaun

DILI, 10 Fevereiru 2026 (TATOLI)—Governu Japaun liuhusi Embaixadór iha Timor-Leste, asina akordu ho organizasaun naun governamentál HADEZTA no Asosiasaun Hanoin ba Futuru Juventude, ba projetu konstrusaun Postu Saúde iha Suku Nuno-mogue, Postu Administrativu Hato-Builiku, Munisípiu Ainaru no konstrusaun eskola bázika filiál Berão, Suku Makadade, Munisípiu Ataúru. Obra rua ne’e finansia ho orsamentu rihun $133 Governu Japaun.

Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Yamamoto Yasushi, hateten Governu Japaun defende konseitu seguransa Umana. Ida-ne’e maka konseitu ida iha-ne’ebé ema hotu-hotu, liuliu ema vulneravel sira, iha oportunidade hanesan atu goza sira-nia direitu hotu-hotu no dezenvolve tomak sira-nia potensiál umanu.

Tuir nia katak HADEZTA no Asosiasaun ba Hanoin Futuru Juventude, sei implementa projetu ne’e hodi hadi’a asesu ba kuidadu saúde no edukasionál ba ema sira iha suku idak-idak.

Yamamoto dehan Governu Japaun implementa ona projetu lubuk ida iha Timor-Leste, hahú husi dezenvolvimentu infraestrutura ho eskala boot no apoiu industriál to’o projetu ho eskala ki’ik neʼebé fó benefísiu diretamente ba komunidade lokál sira.

“Bazeia ba ideia ida-ne’e, ami-nia eskema asisténsia nian ne’ebé hanaran GGP, subvensaun asisténsia ba projetu sira seguransa umanu nian iha baze, fornese fundu sira ba projetu sira ho eskala ki’ik, iha baze ne’ebé kontribui diretamente ba komunidade nia rezidente sira,” nia dehan liuhusi diskursu iha Embaixada Japaun, Tersa nee.

Diplomata ne’e relata to’o agora Governu Japaun implementa ona projetu hamutuk 146, hodi konstrui eskola, postu saúde, fornesimentu bee, entre munisípiu sira seluk iha kada munisípiu.

“Ha’u mós hakarak husu ba parte interesada hotu-hotu atu asume responsabilidade, hodi garante seguransa no progresu ne’ebé metin durante konstrusaun, utilizasaun di’ak no manutensaun inklui alokasaun orsamentu hafoin ramata, nune’e ema bele uza ba tinan barak nu’udár símbolu amizade entre Japaun no Timor-Leste,” nia enkoraja.

Iha fatin hanesan, Ministra Saúde, Elia dos Reis Amaral, apresia kle’an ba povu Japaun ba apoiu signifikante hodi tulun Governu Timor-Leste.

“Ohin hanesan momentu istoriku ida tanba iha atinjimentu ida-ne’ebé bele reforsa parseria entre Timor-Leste no Japaun, liuliu ba konstrusaun postu saúde foun iha Suku Nuno-mogue, Munisípiu Ainaru, ne’ebé implementa husi ONG HADEZTA,” Ministra tenik.

Nune’e mós, Diretór Jerál Ensinu Báziku, Apolinário Serpa Rosa, informa Japaun apoia konstrusaun ba eskola bázika ne’ebé sei benefísia estudante sira.

“Ita hatene iha ita-nia rai laran, ita-nia oan sira-ne’ebé idade ensinu baziku 1⁰ no 2⁰ siklu sira la konsege ramata sira-nia eskola tanba distánsia dook. Hein katak eskola foun sira sei sai sentru aprendizajen no esperansa ba labarik sira iha Ataúru,” nia subliña.

Sorin seluk, Prezidente Autoridade Munisípiu Ainaru, Manuela Corte-Real, hateten liuhusi projetu referidu sei fó benefisiu boot ba komunidade Suku Nuno-mogue.

“Tanba ami-nia komunidade iha Ainaru, ami hela dok malu, entaun postu saúde ne’e ajuda tebes ami. Sira bá Hato-builiku dook, atu mai fali Suku Nuno-mogue mós dook. Entaun, projetu ida-ne’e tau iha klaran bele ajuda fó asisténsia ba ami-nia malu sira-ne’ebé presiza duni saúde,” nia afirma.

Aleinde ne’e, Prezidente Autoridade Munisípiu Ataúru, Mateus Belo, hatutan lori povu Ataúru nia naran agradese ba povu Japaun ne’ebé ho domin tomak apoiu Timor-Leste, espesiál ba Ataúru.

Entretantu, Diretór NGO lokál HADEZTA, Francisco de Araújo, dehan implementasaun ba projetu ne’e kompromete sei garante ninia kualidade tanba hetan dezeñu husi Ministériu Saúde, atubele halo tuir saida mak ministériu iha.

Durasaun konstrusaun tuir kontratu tinan ida, maibé parte HADEZTA hakarak finaliza iha fulan tolu ka haat nia laran.

Jornalista: Osória Marques

Editór: Xisto Freitas da Piedade

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!