DILI, 13 Fevereiru 2026 (TATOLI) – Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu (FDCH, sigla portugés) loké bolsa estudu méritu 123 ba timoroan sira atu kompete bazeia ba kapasidade inteletuál hodi kontinua estudu iha nasaun Malázia, Indonézia, Mosambike no Brazíl.
Inskrisaun ba bolsa ne’e ho online ne’ebé sei hahú iha loron 18 Fevereiru to’o 06 Marsu tinan ne’e.
Diretór-Ezekutivu FDCH, Júlio Aparício, hateten bolsu estudu ne’e ba kursu lisensiatura, mestradu, no doutoramentu ba iha universidade iha nasaun hirak ne’e akreditadu ona.
Nia informa katak bolsa estudu bá Brazíl oferese vaga 65, kompostu husi kursu lisensiatura 24 iha área serbisu sosiál haat, ensinu pedagójika lima, ensinu fízika, kímika, biolojia kada tolu, matemátika haat, no siénsia biolójiku rua.
Ba mestradu 34, ne’ebé destina ba área biolojia mariña no ambiente kosteira rua, ensinu siénsia natureza tolu, dinámika oseanu no rai rua, ensinu edukasaun haat, lia-portugés sia, planeamentu sistema enerjétiku rua, matemátika haat, sustentabilidade sosiuekonómika ambientál rua, turizmu no patrimóniu tolu, empreendedorizmu no inovasaun tolu.
Ba doutoramentu hitu, disponibiliza ba área estudu ensinu lia-portugés lima no matemátika rua.
Mosambike iha ualu ba iha nivel lisensiatura ho área siénsia informasaun jeográfika rua, enjeñaria florestál rua no medisina jerál haat.
Bá Malázia iha vaga 22, maioria ba nivel mestradu hamutuk 16 iha área siénsia seguransa sibernétika, siénsia intelijénsia artifisiál, jestaun projetu, infraestrutura no estudu ekónomiku kada iha rua, enjeñaria tolu, filozofia enjeñaria tolu no jestaun administrasaun no empreza rua.
Ba nivel lisensiatura iha neen ba área psikolojia haat no enjeñaria eletrónika rua.
Vaga bá Indonézia iha 28, ba nivel lisensiatura iha área enjeñaria mekánika, enjeñaria manufatura no teknolojia, dezeñu manufatura, fizioterápia, tékniku eletrónika kada iha haat no siénsia mariña neen.
“Ami koordena ona ho universidade idaidak atu halo teste ba sira [kandidatu] ne’ebé prienxe rekizitu”, nia hateten.
Hodi adianta katak ba kursu lisensiatura sei tuir de’it teste entrevista husi universidade, maibé mestradu no doutoramentu tenke halo pré-projetu nune’e ekipa júri sira bele halo avaliasaun ho objetivu bele garante kualidade ne’ebé di’ak.
Bainhira universidade sira ne’ebé la disponivel mai fó teste direta maka FDCH sei kordena ho komisaun Funsaun Públika (KFP) atu uza komputadór hodi halo teste.
Nia apela ba joven no estudante sira atu aprende lia-inglés no portugués, nune’e bele kompete ba prosesu bolsa estudu ne’e.
Notísia relevante: FDCH fó bolsa estudu pur méritu ba timoroan 355 iha tinan ne’e
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora





