DILI, 21 Fevereiru 2026 (TATOLI)–Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Marques Manetelu, selebra kontratu ho empreza Toa Corporation iha Japaun, atu konstrui terminál pasajeiru foun Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato, Komoro, Dili.
Serimónia asinatura kontratu ne’e halo iha loron 20 Fevereiru 2026 iha Embaixada Timor-Leste iha Tokyo-Japaun, ne’ebé sasin diretamente husi Embaixadora Timor-Leste ba Japun, Maria Terezinha da Silva Viegas.
Tuir dokumentu ne’ebé Tatoli asesu, Ministru Manetelu ho onra boot no ksolok simu empreza Toa corporation iha serimónia importante ne’ebé marka asina kontratu ba konstrusaun Edifísiu Terminál Pasajeiru Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato nian.
Projetu ida-ne’e kompleksu duni, no Edifísiu Terminal Pasajeiru nian maka komponente xave ida iha dezenvolvimentu no espansaun aeroportu.
Nia dehan, kolaborasaun besik entre konsultór kontratór sira, enjeñeiru supervizór sira, autoridade aeroportu nian, no instituisaun Governu relevante sira sei sai krítiku atu evita interupsaun téknika, prevene atrazu sira no asegura katak komponente ida-idak aliña ho planu mestre jerál.

“Projetu ne’e reprezenta prioridade estratéjiku nasionál ida. Ida-ne’e sei sai hanesan odamatan ba Timor-Leste, hasa’e konetividade, apoia turizmu, fasilita komérsiu no hametin kreximentu ekonómiku. Halo projetu ida-ne’e tuir tempu, iha ámbitu no tuir padraun kualidade aas liu mak responsabilidade fahe ida-ne’ebé ita tenke simu hamutuk,” Ministru Manetelu hateten.
Ministru Manetelu lori Governu Timor-Leste nia naran hato’o apresiasaun sinseru ba Governu no povu Japaun nian, no ba Ajénsia Korporasaun Internasionál Japaun nian (JICA), ba sira-nia apoiu no parseria ne’ebé kontinua, kontribuisaun sira-ne’e dala ida tan hatudu lasu amizade ne’ebé metin entre nasaun rua ne’e nian.
“Ami fiar iha ita-boot sira-nia matenek, profisionalizmu no esperiénsia atu entrega projetu infraestrutura importante ida-ne’e ho padraun aas liu. Maski serimónia ne’e ohin akontese iha Japaun maibé nia impaktu sei sente iha Timor-Leste tomak,” Ministru Manetelu tenik.
Ministru Manetelu afirma, kontratu ne’ebé asina ona reprezenta la’ós de’it kompromisu legál ida maibé vizaun ida-ne’ebé fahe ba progresu, modernizasaun no dezenvolvimentu ba tempu naruk Timor-Leste nian.
“Mai ita hakat ba oin hamutuk ho determinasaun, disiplina, no kooperasaun hodi garante realizasaun susesu ba projetu nasionál vitál ida-ne’e. Ida-ne’e ezije padraun enjeñaria avansadu sira, ezijénsia seguransa nian ne’ebé rigorozu, integrasaun sistema aeroportu nian no aderénsia tomak ba regulamentu sira aviasaun internasionál nian,” nia dehan.
Aleinde ne’e, husi parte hotu serbisu tenke koordena ho kuidadu ho komponente sira seluk ne’ebé la’o hela iha dezenvolvimentu aeroportu nian, inklui sira-ne’ebé hetan apoiu husi ADB no DFAT, hodi garante interfaze sira-ne’ebé laiha problema no operasaun ne’ebé la interompe husi aeroportu, tanba koordenasaun ne’ebé efetivu sei sai esénsia.
Iha serimónia ne’e, Embaixadora Maria, hato’o agradesementu ba entidade hotu-hotu ne’ebé mak serbisu maka’as hodi bele realiza serimónia asinatura refere no husu ba empreza Toa Corporation atu halo obra ne’e tuir tempu no garante ninia kualidade.
Diretór Empreza Toa Corporation, Makoto, hateten sira sei halo esforsu másimu ba projetu ba konstrusaun terminál Aeroportu foun ne’e hodi halo preparasaun ba iha simeira ASEAN tinan 2029 iha ne’ebé Timor-Leste mak sei sai uma na’in.
“Terminál Aeroportu sai importante tebes ba Timor-Leste tanba terminál ida-ne’e sei sai odamatan ida-ne’ebé aprezenta Timor-Leste ba mundu,” nia dehan.
Diretór Senior Ezekutivu Empreza Toa Corporation, Katsuhisa Kimura, hateten projetu ida-ne’e iha signifikadu espesiál tebes ba Timor-Leste.
“Ami servisu ona iha Timor-Leste iha tinan pasadu, no ami kontente no orgullu bele hetan oportunidade atu serbisu fali iha Timor-Leste. Liuhusi ami-nia projetu sira iha pasadu, ami aprende buat barak kona-ba nasaun ida-ne’e no nia ema sira. Ami profundamente respeita espíritu maka’as no laran-di’ak povu timoroan nian iha respeitu aas liu,” Katsuhisa Kimura tenik.
Katsuhisa Kimura hateten, sira iha kompromisu tomak atu hala’o projetu ida-ne’e ho kuidadu no responsabilidade ne’ebé maka’as no seguridade, kualidade no kompletasaun tuir tempu.
“Ida-ne’e sei sai ami-nia prioridade prinsipál sira. Iha tempu hanesan, ita sei respeita kultura lokál, ambiente no komunidade ne’ebé hale’u. Ami sei serbisu besik ho kliente, konsultór no parseiru sira atu halo projetu ida-ne’e sai susesu,” nia subliña.
Nia konsidera, projetu ne’e mós simboliza relasaun amizade no kooperativa ne’ebé metin entre Timor-Leste no Japaun, no sira orgullu kontribui ba parseria ida-ne’e.
“Projetu ne’e mós simboliza relasaun amizade no kooperativa ne’ebé metin entre Timor-Leste no Japaun, empreza Toa reafirma sira-nia kompromisu tomak ba susesu projetu ida-ne’e nian. Sira sei halo di’ak liu atu entrega terminál aeroportu ida-ne’ebé mak povu Timor-Leste bele orgullu, la’ós de’it ba Simeira ASEAN nian iha 2029, maibé ba tinan barak tuir mai,” nia hateten.
Notísia Relevante:Ministru Transporte asina iha Fevereiru kontratu ba konstrusaun terminál AIPNL iha Japaun
Jornalista : Arminda Fonseca
Editór : Cancio Ximenes





