DILI, 24 Fevereiru 2026 (TATOLI)—Komandante Komandu Pesoa Formasaun iha Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Superintendente Xefe Polísia Arquimino Ramos, konsidera instituisaun PNTL no FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) sai husi ona situasaun frajil ba reziliénsia.
“Ita iha padraun ne’ebé estabelesimentu Polísia Nasionál Timor-Leste ne’e tuir mós analize husi g7+ ne’e ita iha ona faze reziliénsia, ita la’ós ona iha faze frajil. Institusaun Defeza no Seguransa ne’e tuir relatóriu New Delhi no g7+ ne’e ita sai ona husi frazilidade ba faze reziliénsia,” Arquimino hato’o ba Ajénsia TATOLI iha ninia knaar fatin, Batallaun Orden Públiku (BOP) Kaikoli, Tersa ne’e.
Ho situasaun sira ne’e mak instituisaun ne’e nia tema ba aniversáriu ezisténsia iha tinan kotuk ne’e koloka PNTL reziliénsia no profisionál.
“Katak ita prontu ona asume responsabilidade. Ita hatene ona saida mak ita iha ita-nia nasaun, saida mak ita labele halo, 25 anos ona ita koñese ona ita-nia rai no instituisaun, ita hatene oinsá mak ita intrepreta Planu Estratéjiku 2011-2030, ita implementa iha ita-nia instituisaun,” nia katak.
Komandante dehan, daudaun instituisaun PNTL implementa ona planu no programa prioridade, nune’e instituisaun ne’e tenke leno-an ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál ne’ebé koloka ona iha Planu Seguransa Nasionál ida-ne’e mak PNTL implementa iha serbisu diária nian.
“Ita haree kona-ba Seguransa Nasionál ne’e haree mós ba bein estar sidadaun. Tanba seguransa ne’e hola parte iha bein estar sidadaun, bainhira ema moris di’ak, ninia pesoál mós seguru, ekonómikamente nia seguru, parte PNTL oinsá ita buka halo prevensaun kriminál liuhusi patrullamentu ho karreta, patrullamentu la’o ain, motorizada sira ne’e buka oinsá halo prevensaun,” nia katak.
Notísia relevante : DNTT-PNTL halo operasaun konjunta garante ordenamentu estasionamentu iha loja sira
Nune’e mós, bainhira akontese krime, buka investiga para suspeitu sira bele hetan kondenasaun iha Tribunál.
“Durante 25 anos ezisténsia PNTL, agora ita hanesan instituisaun ita iha frakeza barak, maibé ita mós preparadu, PNTL la perfeitu mais ita prontu atu serví ita-nia rai, asegura ita-nia sidadaun sira-nia seguransa. Ita-boot sira haree eventu boot sira ne’ebé akontese iha Timor-Leste ita asegura ho di’ak, vizita Amu Papa nian, eleisaun sira ita asegura ho di’ak,” nia louva.
Komandante nota daudaun iha faze preparasaun ba Eleisaun Prezidensiál ne’ebé mak sei akontese iha tinan oin, Eleisaun Jerál iha 2028, PNTL sempre prepradu, embora iha rekursu limitadu maibé iha dalan oinoin atubele halo knaar ne’ebé Konstitusaun RDTL fó ba Timor-Leste.
Kona-ba melloramentu instituisaun PNTL, ba oin Komandu PNTL foku ba jestaun rekursu umanu.
“Ita buka oinsá para prepara ita-nia kualidade pesoál atubele asume knaar ho di’ak, ne’e mak ita prepara kurríkulu sira. Iha tinan ne’e ita halo revizaun ba kurríkulu lubuk ida,” nia katak.
Kurríkulu ne’ebé Komandu PNTL halo redusaun mak konseitu globál no konseitu lokál.
“Pensamentu globál mas ita hanoin mós kona- ba kondisaun reál Timor -Leste nian, entaun kurríkulu ida-ne’e ita halo revizaun no ita mellora fasilidade treinamentu iha sentru formasaun,” nia tenik.
Iha sorin seluk, Diretór Organizasaun Naun Govermentál Halo Ba Dame (HABADA), Abel Amaral, hato’o apresiasaun no parabéns ba membru PNTL sira hotu ne’ebé dedika-an ba Estadu hodi asegura seguransa rai-laran ho di’ak.
Maski Komandu hasoru dezafiu oioin maibé membru sira nafatin hala’o sira-nia serbisu tuir orientasaun no tuir regra ne’ebé iha.
“Tuir HABADA nia observasaun, membru PNTL sira hatudu sira-nia serbisu di’al, ezemplu sira iha eventu boot iha tinan kotuk no tinan kotuk liu ba, Santo Papa nia vizita, Timor Leste sai uma na’in ba eventu internasionál, Timor Leste hetan vizita husi alta entidade sira, situasaun seguransa la’o ho di’ak. Situasaun di’ak hirak ne’e hotu, konta mós kontribuisaun husi parte hotu, hahú husi membru PNTL sira hotu, instituisaun Estadu sira seluk. Aleinde ne’e, kontribui mos husi líder komunitária sira, joventude sira, nomós komunidade iha territóriu tomak,” nia apresia.
Jerente ne’e husu ba Komandu PNTL atu nafatin mantein serbisu di’ak no koko hadi’a ida-ne’ebé mak seidauk másimu.
“Ba membru sira ne’ebé la displina, tenke fó sansaun disiplinar tuir regulamentu disiplinar ho imediata. Aleinde ne’e, Instituisaun PNTL hasoru dezafiu sira maka hanesaan menus rekursu umanu no fasilidade liuliu ekipamentu protesaun bainhira sira hala’o patrullamentu,” nia fó hanoin.
Abel lori HABADA nia naran husu ba públiku atu tau konfiansa másimu ba PNTL.
“Bainhira ita rona ka hatene informasaun ruma mak atu desestabiliza situasaun iha ita-nia le’et, tenke hato’o lalais ba Komandu, tantu Munisípiu, Eskuadra no Polísia Suku destakadu. Kombate aktu kriminál, ida-ne’e responsabilidae ita hotu. Maibé PNTL hanesan instituisaun Estadu ne’ebé responsabiliza ba seguransa interna, sira maka iha liña frente atu kombate tuir lei kriminál hanesan oinsá bele halo kapturasaun, investigasaun no detensaun depois entrega ba Ministru Públiku atu halo prosesu tuir prosedimentu krime nian,” nia esplika.
HABADA nia obserbasaun jerál, Diresaun Investigasaun Kriminál hala’o nia knaar di’ak tebes maibé labele satisfaz ho serbisu ne’ebé dsudaun ne’e la’o di’ak ona tanba mundu agora husi loron ba loron sempre iha mudansa.
“HABADA husu nafatin ba Komandu no Ministériu Interiór atu halo monitorizasaun no avaliasaun regulár ba PNTL nia serbisu hotu, liuliu Diresaun Nasionál Servisu Investigasaun Kriminál,” Diretór hato’o.
Nia husu atu parte Servisu Informasaun sira hotu atu halo vizilánsia maka’as iha fatin sira ne’ebé risku ba konflitu ka risku ba movimentu autór krime organizadu sira, atu nune’e molok sira foti asaun, membru seguransa sira bele deteta sedu, prevene no evita asaun sira ne’ebé destabliza iha rai-laran.
Jornalista : Natalino Costa
Editora : Julia Chatarina





