DILI, 19 Marsu 2026 (TATOLI)—Institutu Superiór Filozofia no Teolojia (ISFIT) lansa portál jornál Veritas Rationis et Missionis (VRM) no mós livru lima (5), ne’ebé akompañadu hosi Arsebispu Arkdioseze Metropolitana Dili, Don Virgílio Kardeál do Carmo da Silva no Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, José Honório, iha ISFIT, Fatumeta, Kinta ne’e.
Reitór ISFIT, Padre Justino Tanec hateten ohin ISFIT lansa portál jornál Veritas Rationis et Missionis, nune’e bele fasilita estudante no profesór sira tantu husi ISFIT no mós husi li’ur atubele asesu ba jornál referidu.
“Jornál ida-ne’e kada edisaun iha artigu neen (6), rua iha lian portugés, rua iha lian inglés no rua iha lian indonézia. Portantu, ida-ne’e hanesan etapa foun ida iha istoria ISFIT tanba bele lansa jornál akadémiku ida-ne’e,” Padre Tanec dehan ba jornalista sira.
Aleinde lansa portál jornál akadémika, ISFIT mós lansa livru neen ne’ebé hakerek husi dosente sira. Livru lima mak Livru Jesus Cristo Epistemológico do Humanismo Cristão, hakerek hosi eskritór Padre Joel Casimiro Pinto, Livru Animismo e Realigião no Livru Istória da Filozofia Oriental, hakerek hosi eskritór Padre Mateus Afonso, Livru Filozofia Polítika ba Timor-Leste, hakerek hosi eskritór Elídio Augusto Guterres, Livru Ita Hemu hosi Espíritu ida de’it, hakerek hosi eskritór Padre Francisco da Costa.

“Ida-ne’e akontese tanba konferénsia ajuda husi episkopál Timor-Leste no mós Governu liuhusi programa Kois nian ne’ebé oferese ba ensinu superiór privadu sira,” Reitór ISFIT hateten.
Nia hatutan, kada livru iha ezemplár 250, nune’e sira-ne’ebé hakarak lee bele kontribui ho presu kada livru mínimu $7 no másimu $12.
Reitór ISFIT Tanec subliña livru sira-ne’e nia prosesu kuaze tinan ida, balun tinan ida no balun tinan rua, tanba sei halo peskiza iha terrenu no peskiza bibliografia nune’e bele sai livru ida. Husi livru ne’e, komunidade akadémika bele halo leitura tanba dalaruma leitór sira labele lee tanba laiha livru.
“Entaun, ho ida-ne’e ami iha esperansa no dezeja katak ho livru sira-ne’ebé iha ho lian tetun no mós portugés, bele oferese ba leitór sira atubele iha kultura leitura nune’e ita-nia maneira hanoin, ko’alia pelumenus maihusi leitura sira,” Tanec haktuir.
Iha okaziaun ne’e, Eskritór livru Istória Filozofia Orientál no Animismo e a Realigião, Padre Mateus Afonso, afirma livru rua ne’ebé nia parte hakerek mosu husi buat ne’ebé nia hanorin durante ne’e.
“ISFIT foin hahú iha 2013, maibé ha’u hanoin matéria ne’e iha semináriu São Paulo no São Pedro hahú kedas iha 2002. Momentu ne’ebá ha’u halibur de’it husi lian inglés, portugés, maibé iha 2023 ha’u hanoin ona atu hakerek livru tanba ita-nia idade mós avansa,” Padre Mateus haktuir.
Padre ne’e konta, iha 2024, nia parte komesa fahe traballu ba estudante terseiru anu kona-ba matéria filozofia orientál ne’e katak aten lima, hindu no budizmu Índia nian, kumfusianizmu Xina nian no sistizmu Japaun nian.
“Elaborasaun husi grupu estudante hamutuk 18, depoiz elabora hotu sira hetan nota, no husi sira-nia eleborasaun ne’e ha’u halo edifísiu hodi konsentra fali ba tema ne’ebé mak ohin lansa,” Padre Afonso katak.
Maibé, hosi prosesu hakerek, peskiza no elabora hodi sai livru ida, problema ne’ebé hasoru mak seidauk iha fatin prodús.
“Ita-nia gráfika laiha, tanba gráfika tenke iha kedan lisensa publikasaun sira, para internasionál bele asesu no rekoñese buat ne’ebé ita hakerek la kópia ema-nian, katak ita reflete buat ne’ebé hakerek husi ita-nia rasik,” nia esplika.
Tuir nia katak buat ne’ebé interesante husi livru referidu mak dalabarak ema koñese relijiaun hindu, maibé nia la’ós relijiaun de’it, iha mós kultura no filozofia.
“Ita Timor temi kultura, maibé buat sira-ne’e ita la hakerek. Ezemplu, ita-nia parte kemak nia kultura hanesan ne’e no bunak hanesan ne’e, maibé hakerek laiha. Idaidak hatene de’it ninian, maibé ema hindu tomak hotu-hotu hakerek, ida-ne’e serve atu halo komparasaun,” nia tenik.
Padre ne’e relata ba livru Filozofia Orientál pájina 80-resin, no Animismo e relijiaun iha pájina 102.
Entretantu, Eskritór Elídio Augusto Guterres, hateten livru Introdusaun Filozofia Polítika ba Timor-Leste ne’e, ko’alia kona-ba rekoñesimentu, étika, problema sosiál, polítika no lideransa.

“Konteúdu ne’ebé deskreve iha laran-ne’e pensamentu sira hosi filózofu sira-nian, ne’ebé ko’alia kona-ba rekoñesimentu, étika, problema sosiál, polítika no lideransa. Hanoin sira-ne’e ha’u liga analiza filozofia ne’ebé realidade Timor nian,” nia esplika.
Livru ne’e hakerek durante tinan ida ho nia pájina hamutuk 140. Livru ne’e kada sub-kapítulu, kada autór hamutuk 12. Livru ne’e hakerek ho lian tetun kreda nian.
“Ha’u hakerek livru ho tetun tanba iha Timor ne’e ema koñesimentu kona-ba filozofia ne’e menus satan filozofia polítika, entaun ha’u hakerek ho tetun hodibele hasa’e estudante sira-nia koñesimentu,” Elídio haktuir.
Eskritór dehan bainhira sai livru ida sempre iha dezafiu oioin maibé suporta husi Ministériu Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura liuhosi ISFIT, ohin loron bele lansa no nakloke ba ema hodi asesu.
“Dezafiu ba eskritór mak kestaun suporta no finanseiru, maibé nafatin agradese ba Ministériu Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, liuhosi ISFIT no parte Akademia mak Profesór Doutór ida hosi Indonézia, ema Jezuita, ne’ebé mak hakerek introdusaun. Dezafiu ne’ebé enfrentadu ne’e hanesan ema baibain dehan menus lee no ladún valoriza eskritór sira. Presiza hanoin hosi ema balun hodi aumenta ita-nia hanoin hodibele prodús livru ida,” nia esplika.
Maibé, nia dehan, ba dezafiu hirak-ne’e hotu sai hanesan esperiénsia ida ba espasu dahuluk hodi nia hakerek livru ida.
Elídio Augusto hatutan livru ida-ne’e foin mak introdusaun de’it, sei iha kontinuasaun hodi hakle’an filozofia polítika. Ne’ebé, daudaun ne’e iha prosesu peskiza no hakerek uitoan-uitoan no tinan oin bele hahú hakerek.
“Tanba ne’e, ha’u apela ba estudante sira atu hatoman-an lee no hakerek. Tanba lee ne’e hanesan odamatan atu ema bele koñese ita hahú ohin depoiz ita mate,” nia akresenta.
Entretantu, Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, José Honório apresia ho eskritór sira-ne’ebé hakerek livru hodi sai referénsia ba estudante sira.
“Maibé, importante mak presiza hakerek no peskiza. Ida-ne’e importante ba estudante sira tanba ohin loron tempu modernu Artificial Intelligence (AI) bele halo buat hotu maibé nafatin peskiza no hakerek, prodús livru no jornál, ne’e importante hosi akademia sientífika,” Ministru José dehan.
Jornalista: Osória Marques
Editór: Xisto Freitas da Piedade




