iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Kreximentu ekonómiku iha Ázia no Pasífiku tuun 5,1%

Kreximentu ekonómiku iha Ázia no Pasífiku tuun 5,1%

Reprezentate Ekonómista ADB, Bold Sandagdorj. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 10 Abríl 2026 (TATOLI) –Banku Dezenvolvimentu Aziáku (ADB, sigla portugés), sesta ne’e, lansa relatóriu Dezenvolvimentu Aziátiku hatudu kreximentu ekonómiku iha nasaun iha dezenvolvimentu (países em desenvolvimento) sira iha Ázia no Pasífiku iha previzaun sei tuun ba 5,1% iha tinan-2026 no 2027, husi 5,4% iha tinan kotuk, tanba afeta husi konflitu iha Médiu Oriente no inserteza komersial ne’ebé kontinua.

Ekonomista ADB Rezidente Misaun Timor-Leste, Bold Sandadorj, hateten tuir previzaun ikus liuhusi Banku Aziátiku Dezenvolvimentu (ADB). Inflasaun rejionál projeta sei sa’e ba 3,6% iha 2026 no 3,4% iha 2027, husi 3,0% iha tinan kotuk.

Previzaun sira hetan informasaun husi supozisaun sira-ne’ebé finaliza iha loron 10 fulan-Marsu ho inserteza ne’ebé aas tebes, ne’ebé prevee senáriu estabilizasaun lailais ida ba konflitu iha Médiu Oriente.

Tuir nia, evidénsia sira hahú husi ne’ebá hatudu posibilidade aas liu ba interrupsaun sira-ne’ebé persistente. Rejiaun ida-ne’e tama iha ambiente globál ne’ebé dezafiante no inserteza ida-ne’e husi pozisaun ne’ebé forte, ho ezijénsia doméstika ne’ebé maka’as, merkadu traballu ne’ebé mak estavel, no gastu infraestrutura públika ne’ebé aas liu ne’ebé apoia reziliénsia.

“Konflitu ne’ebé prolongadu iha Médiu Oriente mak risku boot liu ba rejiaun nia perspetiva, tanba ida-ne’e bele hamosu folin enerjia no ai-han ne’ebé aas beibeik no kondisaun finanseira ne’ebé apertadu liu”, Bold Sandadorj hateten.

Ekonomista ADB Rezidente Misaun Timor-Leste, Bold Sandadorj ne’e esplika, ho inserteza polítika komersiál ne’ebé hafoun hamosu risku adisionál sira, esensiál ba Governu atu implementa polítika makroekonómika ne’ebé di’ak hodi sustenta kreximentu no konten inflasaun, ho medida apoiu ne’ebé alvu hodi proteje uma-kain sira-neʼebé vulneravel.

Nia subliña, tuir ADO Abríl 2026 inklui sesaun ida-ne’ebé avalia impaktu husi konfiitu ba ekonomia sira iha rejiaun tuir senáriu alternativu sira. Konflitu ne’ebé prolongadu no aumenta iha Médiu Oriente bele afeta atividade ekonómika liuhusi kanál oioin, inklui presaun folin ne’ebé aas, interrupsaun sira iha shipping, no volatilidade finanseira.

Maioria ekonomia sira iha nasaun iha dezenvolvimentu sira iha Ázia no Pasífiku sei haree sira-nia perspetiva kreximentu sai aat liu iha tinan ida-ne’e no iha 2027, maski iha konsumu privadu ne’ebé reziliente no demanda sólidu ba sasan sira-ne’ebé relasiona ho intelijensia artifisiál. Kreximentu iha Repúblika Populár Xina (RPX) projeta tuun ba 4.6% iha tinan ida-ne’e no 4.5% iha tinan oin, husi 5% iha tinan kotuk.

Ho frakeza kontinuasaun iha merkadu propriedade nian no espansaun esportasaun ne’ebé neineik liu ne’ebé iha previzaun sei fó todan ba atividade ekonomia. Iha India, kreximentu prevee sei hamenus ba 6.9% iha tinan ida-ne’e husi 7.6% iha tinan kotuk, molok sa’e ba 7.3% iha tinan oin ne’ebé suporta husi konsumu doméstiku neʼebé reziliente.

Ekonomista ADB ne’e subliña, ekonomia sira iha Pasífiku iha previzaun sei hetan diminuisaun maka’as liu, husi kreximentu 4.2% iha 2025 ba 3.4% iha 2026 nо 3.2% iha 2027.

Nune’e folin mina-rai nian projeta aas nafatin iha tempu-badak maibé sei estabiliza neineik karik tensaun jeopolítika sira sai menus. Aumentu foin lailais ne’e iha folin enerjia nian no interrupsaun potensiál sira ba merkadu adubu nian ne’ebé iha ligasaun ho konflitu iha Médiu Oriente bele hamosu presaun inflasionista iha folin ai-han globál sira.

Nia dehan, ADB mak banku dezenvolvimentu multilateral ida-ne’ebé apoiaKreximentu sustentável, inkluzivu, no reziliente iha Ázia no Pasifiku tomak. Serbisu hamutuk ho nia membru no parseiru sira hodi rezolve dezafiu kompleksu sira hamutuk.

“ADB aproveita ferramenta finanseira inovativu sira no parseria estratéjiku sira hodi transforma moris, harii infraestrutura ho kualidade, no salvaguarda ita-nia planeta”, nia konklui.

Notísia relevante:Ekonomia Timor-Leste estavel nafatin to’o 2027

 

Jornalista: Arminda Fonseca

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!