DILI, 05 Maiu 2026 (TATOLI) – Prezidente Repúblika (PR), José Manuel Ramos-Horta, halo vizita ba Komisaun Funsaun Públika (KFP) iha Matadouru, Dili, hodi rona progresu ba reforma iha administrasaun públika.
Xefe Estadu elojia ba komisaun tanba implementa ho avansu sistema dijitál moderna no ezame bazeadu ba méritu ne’ebé dezeña hodi garante imparsialidade no integridade iha rekrutamentu, nu’udar pasu importante hodi harii Governu ne’ebé transparente liután serví sidadaun ho efetivu.
Maske nune’e, nia destaka kestaun krítiku kona-ba sustentabilidade númeru funsionáriu aas ne’ebé agora to’o rihun 70 relasiona ho orsamentu nasaun nian.
“Ha’u haree tinan 10 nia laran, simu todan kada tinan númeru funsionáriu sira aas demais, ita-nia orsamentu bele hateten la’ós sustentavel,” nia hateten.
Nia dehan, reforma tenke halo ho prudénsia no ho konsiderasaun, tanba ema presiza servisu atu sustenta sira-nia moris.
Nia hateten, atu redús númeru funsionáriu la fasil maibé nia laiha kálkulu loloos kona-ba númeru ideál bazeia ba populasaun no funsionamentu.
“Neineik ha’u pronunsia ho matenek ita-nia funsionáriu sira bele halo di’ak liután, ita funsaun publiku kualidade kualifikasaun produtividade,” nia dehan.
Prezidente Repúblika, agradese ba dirijente no funsionáriu hotu iha KFP ne’ebé organiza eventu ne’e, no nia-parte mai atu rona no komprende situasaun, maske la’ós diretamente parte husi nia mandatu, maibé nu’udar obrigasaun atu hatene.
Nia mós koloka katak saláriu iha instituisaun públika labele aas liu líder boot sira hanesan Prezidente Repúblika, Primeiru-Ministru, Prezidente Parlamentu Nasionál no Prezidente Tribunal Rekursu.
Iha sorin seluk, Prezidente Komisaun Funsaun Públika, Agostinho Letêncio de Deus, hateten katak programa KFP aliña ho programa Governu konstitusionál Dasiak liuiu iha reforma administrasaun públika.
Nia dehan, programa ne’ebé hala’o mós foka ba dezenvolvimentu lideransa funsionáriu atu sira bele asume responsabilidade iha instituisaun públika.
Husi programa ne’e, KFP hahú iha 2024 ho diagnóstiku ida ne’ebé hatudu katak iha situasaun lubun ida presiza hetan atensaun.
Dadus hatudu katak husi tinan 2016 totál funsionáriu hamutuk rihun 50 no aumenta ba kuaze rihun 70 iha tinan sira tuir mai.
“Husi oitavu Governu orsamentu hothotu uza atu selu funsionáriu forsa traballu sita [aloka iha verba] bem serbisu, husi ne’e ita nota katak forsa traballu la’ós rihun 50-resin, maibé kuaze rihun 70, ita nota katak salariu vensimentu ba forsa traballu tomak kuaze millaun $500 ” nia dehan.
Hodi dehan, iha dezáfiu boot iha avaliasaun dezempeñu, ne’ebé kada tinan hatudu katak kuaze 90% funsionáriu hetan klasifikasaun “muito bom”, maske governu kontinua halo auditoria.
Kona-ba kuadru legál saláriu, funsionáriu permanente iha rejime jerál simu saláriu entre $115 to’o $742 .
Enkuantu tuir dekretu-lei Governu númeru 6/2015 kona-ba kontratu termu sertu to’o 2025, saláriu entre $400 to’o $8.000
Dadus 2025 hatudu katak funsionáriu públiku permanente hamutuk 35.931 ho totál saláriu anuál $145,626,386, enkuantu funsionáriu termu sertu hamutuk rihun 24 maske numeru kiik liu, maibé saláriu aas liu kompara ho permanente.
Nia mos hateten katak entre 2008 to’o 2016, sistema muda ba sistema pozisaun no sistema karreira, no agora iha 16 rejime espesial ne’ebé kada instituisaun define nia saláriu, rekrutamentu no promosaun rasik.
Jornalista: Nelson de Sousa
Editór: Evaristo Soares Martins




