iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Timor-Leste liberta ona pátria, maibé seidauk liberta povu – La’o Hamutuk 

Timor-Leste liberta ona pátria, maibé seidauk liberta povu – La’o Hamutuk 

DILI, 18 Maiu 2026 (TATOLI) – Organizasaun Naun-Governamentál (ONG) La’o Hamutuk afirma katak, maski Timor-Leste selebra restaurasaun indepedénsia ba da-24, problema estruturál sira sei kontinua impede povu atu hetan libertasaun kompletu, liuliu iha área sosiál no ekonomia.

Koordenadora La’o Hamutuk, Marta da Silva, konsidera katak tema sentrál ne’ebé Governu hili iha tinan ne’e “Hamutuk Ita Harii Pátria ida Ne’ebé Justa, Inkluziva no Rezilente Liután”, reflete perkursu nasaun nian dezde 2002, más alerta katak libertasaun povu seidauk alkansa ka sei sai kestaun boot.

“Tinan 24 ona, maibé ita sei hasoru dezafiu barak hanesan problema estruturál ne’ebé dezde ita ukun-an. Problema sira ne’e mak hanesan má nutrisaun sei kontinua, povu sei moris iha kondisaun ki’ak, postu traballu menus, no setór importante sira kontinua la hetan prioridade husi Governu”, Marta da Silva afirma ba Tatoli, ohin.

Tuir nia, área sira hanesan edukasaun, saúde, agrikultura, bee no saneamentu, kontinua sai setór báziku, más la garante kobertura no kualidade adekuada ba populasaun, liuliu iha área rurál .

Marta da Silva salienta katak Timor-Leste sei depende maka’as ba importasaun no seidauk hetan independénsia ekonómika. ONG ne’e haree katak país enfrenta défise fiskál, tanba osan ne’ebé sai bá li’ur boot liu osan ne’ebé tama. “Ida-ne’e atu hateten katak maski osan ne’ebé Governu foti husi Fundu Mina-rai to’o ona billaun $18-resin, maibé agora osan sira ne’ebé Governu investe laiha balansu ba dezenvolvimentu reál ne’ebé daudaun iha”, katak.

Tuir nia, kada tinan nasaun depende ba fundu kuaze 80% no reseita doméstika millaun $200 de’it atu selu fali saláriu no vensimentu la to’o tanba kada tinan besik tokon $500. “Entaun, ita kontinua ho sistema hanesan ne’e no ba oin ita sei hasoru rai-naruk fiskál”, nia dehan.

Tuir nia, maski infraestrutura iha mudansa, maibé la balansu tanba konsentra de’it iha Dili, inklui setór edukasaun no saúde. ” Ita ingnora tiha área rurál sira”, nia afirma.

Hodi fó ezemplu katak iha projetu infraestrutura iha kapitál, ne’ebé dalabarak repete, tanba seidauk to’o tinan 10 tenke sobu fali, tanba falta planeamentu urbanu ne’ebé di’ak.

Tuir nia, Timor-Leste ukun-an tinan 24, Governu labele hanoin de’it investe iha infraestrutura, maibé presiza mós investe iha rekursu umanu, tanba ne’e sai xave atu dezenvolve nasaun ida.

Nia akresenta kada tinan Governu dada osan husi Fundu Mina-rai, maibé tenke hanoin katak Bayu-Undan laiha ona, Greater Sunrise mós projetu ne’ebé seidauk klaru, no iha ona alerta katak fundu rasik sei hotu iha 2037. “Entaun, presiza investe iha setór produtivu sira, liuhusi diverifikasaun ekonómika nune’e bele iha rendimentu substitui ba kofre Estadu”.

Kona-ba progresu dezenvolvimentu ekonómiku, nia dehan dalabarak ema sukat ho Produtu Internu Brutu (PIB), maibé ida-ne’e la kompletu tanba ne’e sura de’it despeza ne’ebé gasta husi setór públiku no setór privadu.

“Ita-nia ekonomia sei menus tanba, setór privadu sei depende maka’as ba despeza públika. Despeza públika laiha setór privadu kuaze monu, tanba setór ne’e mak absorve traballadór, inklui sirkulasaun orsamentu”, nia dehan.

La’o Hamutuk hakarak rekomenda ba Governu no Parlamentu Nasionál tenke halo reforma fiskál, katak alokasaun ho despeza boot kada tinan tenke iha mudansa, presiza avalia fali projetu boot sira ne’ebé ninia benefísiu nafatin sai pergunta de’it.

“Tanba dalabarak ita investe barak ba projetu, maibé la sukat nia fó retornu ekonómiku sosiál mai ita, tanba ita haree osan barak gasta ba autoestrada Projetu Tasi-Mane, maibé estrada kuaze aat, aeroportu la uza. Entaun, halo reforma fsikál nune’e bele hetan gastu ne’ebé fó benefísiu ba povu nia moris”, dehan.

Aleinde ne’e, Timor-Leste tama ona ASEAN mak tenke investe mós iha turizmu tanba setór ne’e iha país presiza dezenvolve, tanba durante ne’e la tau prioridade no ema vizita mós gratuita.

Iha futuru tenke dezenvolve ho di’ak, nune’e bele hetan reseita ruma no osan sira ne’e uza fali ba halo reabilitasaun fatin turizmu sira no la presiza hasai tan orsamentu Estadu.

Jornalista: Arminda Fonseca

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!