iklan

DILI, POLÍTIKA

Sekretáriu Jerál ASEAN konsidera TL sai parte ba merkadu-baze produsaun úniku

Sekretáriu Jerál ASEAN konsidera TL sai parte ba merkadu-baze produsaun úniku

Sekretáriu-jerál ASEAN, Kao Kim Hourn. Imajen TATOLI/Egas Cristóvão

DILI, 19 Maiu 2026 (TATOLI)—Sekretáriu Jerál Asosiasaun Nasaun Sudeste Áziatiku (ASEAN), Kao Kim Hourn, konsidera envolvimentu Timor-Leste iha ASEAN sai parte ba merkadu no baze produsaun úniku iha ASEAN.

Tenik sekretáriu Jerál ASEAN ba jornalista sira hafoin remata enkontru ho Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, iha Palásiu Governu, tersa (19 maiu 2026) ne’e.

“Ami fiar katak Timor-Leste sei sai parte ba merkadu no baze produsaun úniku ASEAN nian, tamba agora daudaun, ASEAN iha dalan atu sai merkadu úniku no baze produsaun ne’ebé forte liután,” nia dehan.

Sekretáriu Jerál ASEAN ne’e dehan, Timor-Leste la’ós de’it iha merkadu ida ho ema millaun 1,5 to’o 1,6, maibé hola parte iha merkadu rejionál ida ho ema kuaze millaun 700, entaun ida-ne’e signifikativu tebes.

“Ami hein atu aumenta investimentu, turizmu barak liután, komérsiu boot liután no ligasaun ne’ebé forte liután. Ne’ebé Timor-Leste sei bele hetan benefísiu iha futuru, hahú husi agora no la’o ba oin,” nia dehan.

Timor-Leste hetan ona progresu neʼebé signifikativu no hetan susesu importante hodi halo parte iha família ASEAN, tanba Estadu membru ASEAN hotu-hotu espresa ona sira-nia apoiu tomak ba Timor-Leste.

Aleinde ne’e, nia hatutan, Timor-Leste oras ne’e sai ona membru plenu ba ASEAN, tanba ne’e kompleta alargamentu adezaun ba ASEAN ne’ebé hahú iha tinan kotuk no tinan ida-ne’e hanesan momentu espesiál tebes tanba ASEAN foin konklui Simeira ASEAN ba da-48, maibé Timor-Leste mós fó kontribuisaun importante tebes ba diskusaun sira entre líder sira.

“Ida-ne’e hanesan pasu dahuluk iha istória ASEAN nian ne’ebé ita halo alterasaun ba karta ASEAN nian hodi fó dalan ba Timor-Leste atu adere, ida-ne’e istóriku duni, ita iha konfiansa ba Timor-Leste iha lideransa ne’ebé kapaz husi Primeiru-Ministru nia okos,” nia dehan.

Tanba ne’e, nia informa katak ohin iha enkontru ne’e sira mós diskute kona-ba Timor-Leste nia interese no aspirasaun atu sai Prezidente ASEAN iha tinan 2029 hafoin sai membru plenu ASEAN iha tinan kotuk, tanba tuir orden alfabétika, hafoin Filipina lidera ASEAN iha tinan 2026 sei iha Singapura mak sei kontinua lidera iha tinan 2027, tuir fali mak Tailándia iha tinan 2028, no iha tinan 2029 sei fó fali biban ba Timor-Leste atu lidera ASEAN.

“Ikus liu ha’u mós lahaluha hato’o parabéns ba Primeiru-Ministru no povu Timor-Leste ba restaurasaun independénsia ba da-24,” nia dehan.

Jornalista : Alexandra da Costa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!