iklan

KOVALIMA, POLÍTIKA

Prezidente INCSIDA.I, P alerta ba inan-aman iha Kovalima kontrola oan sira ransu livre

Prezidente INCSIDA.I, P alerta ba inan-aman iha Kovalima kontrola oan sira ransu livre

Imajen promosaun kombate moras HIV/SIDA iha Timor-Leste. Iha edifísiu INCSIDA, segunda (17/01). Imajen Tatoli/ Francisco Sony

KOVALIMA, 04 Juñu 2026 (TATOLI)- Prezidente Institutu Nasionál Kombate HIV/SIDA Institutu Públiku (INCSIDA.I,P) hakarak Kovalima livre husi Virus HIV/SIDA Samuel Marçal, alerta ba inan-aman sira, iha Suku Camnasa kontrola oan sira ne’ebé ransu livre atu labele transmite virus HIV ba sidadaun seluk.

Tuir dadus kumulativu HIV iha Kovalima hahú 2012-2025 hamutuk 103 no iha 2026 ne’e ita rejista tan kazu na’in-6 hamutuk 109 husi númeru sidadaun 36 mak hakotu pregrinasaun moris tanba HIV/SIDA.

“ Ho dadus HIV ne’ebé mak iha Kovalima sai ameasa tanba ne’e, presiza kontrola atitude hirak ba ransu livre no seksu la’os ho nia parseiru. Importante liu inan-aman tenke kontrola oan sira”, Prezidente INCSIDA.I, P,Samuel Marçal hato’o liuhusi nia diskursu bainhira hala’o atividade Sosializa informasaun prevensaun HIV iha suku Camenasa.

Iha fatin hanesan, Koordenadór Programa HIV/SIDA, Servisu Saúde Munisípiu Kovalima, João Ramalho relata katak  pasiente  positivu HNGV na’in-36 hakotu pregrinasaun moris tanba HIV/SIDA.

“ Ita-nia munisípiu Kovalima dadaun-ne’e ita rejista kazu kumulativu HIV hahú 2012-2025 hamutuk 103 no iha 2026 ne’e ita rejista tan na’in kazu na’in-6 hamutuk 109 husi númeru sidadaun 36 mak hakotu pregrinasaun moris tanba HIV/SIDA ” João Ramalho  fó sai dadus ne’e ba jornalista sira Iha Kovalima.

Sidadaun na’in-109  husi númeru ne’e na’in 36 mak hakotu vida no dadaun ne’e na’in-58 mak tratamentu ativa iha ospitál Suai no na’in-15 transfere ba nasionál tanba kestaun servisu no eskola

Xefe programa ne’e dehan, sidadaun ne’ebé HIV transfere tratamentu ba nasionál servisu saúde sira  nafatin kontrola sira atu distribui aimoruk

Sidadaun ne’ebé maka sofre virus HIV iha munisípiu Kovalima ne’e  ho idade reprodutivu hahú 25-44 sofre ba virus HIV, mai husi postu administrativu hotu.

Polítika identifika pasiente HIV ne’e bainhira sidadaun sira moras halo konsulta iha fasilidade mak médiku sira foin deteta iha sentru saúde no postu saúde sira maibé sidadaun sira rasik laiha inisiativa balun identifika bainhira pesoál saúde sira partilla informasaun identifika iha tereñu.

Prezidente INCSIDA,I.P hato’o kestaun ne’e iha atividade sosializa informasaun  atu hasa’e sidadaun sira nia koñesementu hodi salva sira nia aan atu labele hetan virus HIV.

Autoridade Kovalima prontu koopera

Iha fatin hanesan, Prezidente Autoridade Munisípiu Kovalima, Idenfonso Maria Amaral reforsa, importante tebes ba komunidade nune’e atu halo prevensaun

“Ha’u husu ita hotu alin estudante sira, tanba sei ko’alia realidade husu ita hotu intende didiak, tanba HIV bele habadak ema nia vida ba future ba ita nia joven-sira ne’ebe mak ransu livre kontente iha minitu balun ,maibé triste iha tempu naruk” ,nia fó hanoin.

Autoridade husu joven sira ne’ebé mak ransu livre presiza ba teste ran nune’e bele hatene kondisaun saúde tanba HIV daet lais liu husi joven sira tanba ransu livre di’ak liu hakribi buat ne’ebé mak la di’ak nune’e labele arepende iha loron ikus.

Nune’e mos, Xefe Suku Labarai Paul de Sena, reforsa katak Lideransa Komunitária prontu koopera hodi fó apoiu programa no atividade husi Governu.

“Ha’u hanoin programa Governu no atividade saida de’it ha’u sempre fó apoiu no kolabora nune’e atu kontinua partilla informasaun ba komunidade atu halo prevensaun ba moras HIV”, nia afirma.

Partisipante Jessycania Cláudia Alexandra sente kontente nune’e bele hasa’e sira-nia koñesementu kona-bá atu halo prevensaun ba virus HIV

“Ami kontente tanba liuhusi atividade Sosializa informasaun bele hasa’e ami nia koñesementu kona-bá atu halo prevensaun virus HIV”nia dehan.

Konese HIV/SIDA

Human Immunodeficiency virus (HIV) , nu’udar virus ne’ebé ataka no danificam Sistema imunidade no bele dezenvolvr sai AIDS. Acquired Immune Colesaun Sintomás (AIDS) ka sinais ne’ebé mosu tanba diminuisaun ssitema imunidade

HIV bele hadaet liuhusi relasaun seksuál inklui jenitál sex,oral sex no anal sex,kontaktu ran ne’ebé infekta ho HIV bele liu husi transfusaun ran no husi inan ho HIV ba bebe iha kabun laran ka inan ba bebe durante partu husi inan nia susu been

Sinais sa ida de’it mak mosu ba ema ne’ebé infekta HIV la iha sintoma no sinál,ema ne’ebé infekta HIV nia aparénsia hanesan ho ema ne’ebé saudavél molok HIV dezenvolve sai AIDS mais ou menus 5-10

Atu kura infesaun HIV aimoruk ho naran Antiretrovirál (ARV) hodi hamenus kuantidade virus nune’e virus labele detekta ona hodi prevene konplikasaun HIV para labele tama ba estadiu AIDS ,hodi hamenus transmisaun HIV no hamenus númeru motalidade ho HIV.

HIV la hadaet liuhusi ,susu tata,kaer liman,hakuak no rei malu,uza sasan hamutuk han no hemu,hela hamutuk iha um aida no uza sintina fatin hamutuk.

Jornalista:Celestina Teles

Editór: Florencio Miranda Ximenes 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!