iklan

OEKUSI

MAPPF kolleta hare membramo ektare 45 ho mákina modernu iha Pante Makasar

MAPPF kolleta hare membramo ektare 45 ho mákina modernu iha Pante Makasar

MAPPF, kuarta ne’e, halo lansamentu kolleta hare membramo ektare 45 ho mákina modernu ko’a hare, iha natar área Petun suku Cunha sub-rejiaun Pante Makasar RAEOA. Imajen TATOLI/Abílio Elo Nini

OEKUSI, 10 Juñu 2026 (TATOLI) –  Ministériu Agrikultura Pekuária Peska no Floresta (MAPPF), kuarta ne’e, halo lansamentu kolleta hare membramo ektare 45 ho mákina modernu ko’a hare, iha natar área Petun suku Cunha sub-rejiaun Pante Makasar Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA).

“Mákina ne’e efetivu no bele hamenus ona tempu ne’ebé naruk ho fizikamente, entaun esperiénsia uluk uza manualmente, talvés sei ko’a, kesi no tau hamutuk iha fatin ida mak foin dulas, ne’e ita presiza tempu-naruk, no ai-han balu estraga tan, tan ne’e ho utilizasaun mákina ne’e ha’u hanoin efetivu liu ona no redus ona ita-nia tempu. Ita espera katak, ai-han barak sei la estraga iha natar laran, bainhira utiliza ekipamentu sira-ne’e ho di’ak,” nia ko’alia ba natar na’in-sira iha natar Petun suku Cunha, ohin.

MAPPF, kuarta ne’e, halo lansamentu kolleta hare membramo ektare 45 ho mákina modernu ko’a hare, iha natar área Petun suku Cunha sub-rejiaun Pante Makasar RAEOA. Imajen TATOLI/Abílio Elo Nini

Iha biban ne’e, nia rekomenda ba Autoridade lokál sira iha suku Cunha atu serbisu hamutuk ho natar na’in-sira, bainhira iha nesesidade atu utiliza mákina sira, presiza unidade tanba ekipamentu sira-ne’e nu’udar patrimóniu públiku, ne’ebé apoia husi Governu atu tulun agrikultór sira.

Notísia relevante:Rezultadu kolleta natar Petun Oé-Cusse menus

Iha biban ne’e, Diretór Serbisu Rejionál Agrikultura Oekusi, José Oqui, agradese ba Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peskas no Floresta, tanba antes ne’e apoia ona mákina no ekipamentu agríkola ba Autoridade RAEOA hodi reflete kompromisu Governu nian, atu promove modernizasaun setór agrikultura no hasa’e produsaun no produtividade agríkola iha RAEOA.

“Kolleta ne’ebé ohin loron ita halo simbolikamente iha natar Tono Petun hamutuk ektare 45, ho benefisiáriu uma-kain 157, ho nia produtividade tonelada 4.3 kata ektare, ho utilizasaun variedade hare impari 32, ne’ebé hatudu katak ho jestaun di’ak, apoiu tékniku no utilizasaun teknolojia apropriada, ita bele aumenta produsaun no produtividade agrikultura iha RAEOA, agradese ba Governu tanba ekipamentu agríkola sira apoia antes ne’e, ohin ita sai sasin asiste hamutuk iha duni ona rezultadu ba agrikultór sira,” nia orgullu.

Notísia relevante:Tinan ne’e, produsaun hare iha natar suku Lifau falla kolleta

Felizardo Ribeiro, nu’udar agrikultór husi suku Cunha haksolok tanba utilizasaun mákina ko’a hare, redus ona ekonomia hodi gasta durante prosesu kolleta.

Felizardo Ribeiro, nu’udar agrikultór. Imajen TATOLI/Abilio Elo Nini

“Ita kompara ho antes ne’e seidauk uza mákina, tenke selu ema ko’a, depois selu makina mai dulas hare, seidauk sura tan ho sasan inklui bua-malus, kuandu to’o kolleta hotu, nia gastu bele to’o $200-resin, maibé agora mákina iha ona, ita la gasta osan barak hanesan antes ne’e, ne’e mak ami kontente no agradese ba Governu, tanba fasilita tebes ami hanesan natar-na’in,” nia louva.

Notísia relevante:Agrikultura Oekusi kolleta hare membramo ektare 15 iha Pante Makasar

Jornalista: Abílio Elo Nini

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!