OEKUSI, 29 Juñu 2026 (TATOLI) – Estudante Marliano Oqui, husi Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA), la subar nia ksolok hodi deklara katak nia sente “onradu, orgullu, no privilejíadu tebes” tanba bele frekuenta nia estudu durante tinan-12 ona iha Sentru Aprendizajén no Formasaun Eskolár (CAFE).
Marliano, ne’ebé daudaun ne’e tuur ona iha klase 12, hahú nia jornada edukasaun iha eskola ne’e dezde pré-eskolár.
“Ha’u frekuenta eskola CAFÉ iha Oekusi dezde pré-eskolár, iha 2014, no ha’u sei remata ha’u-nia ensinu sekundáriu iha tinan ida-ne’e 2026,” nia haktuir ho laran-kontente bainhira hetan vizita ofisiál husi Embaxadór Portugál iha Timor-Leste, Duarte Bué Alves, segunda ohin.
Lian Portugés nu’udar oportunidade no futuru
Nia hateten, sai estudante CAFE reprezenta esperiénsia ida-ne’ebé riku no dezafiante tebes. Riku tanba fó oportunidade atu aprende lian-ofisiál nasaun nian, liliu lian portugés ne’ebé ema uitoan de’it mak ko’alia iha territóriu laran maski nu’udar lian ofisiál hamutuk ho tetun.
“Sai estudante CAFÉ iha Timor-Leste, signifika iha fatin loos atu aprende portugés, ka ha’u bele dehan sai estudante iha eskola CAFE signifika iha fatin ne’ebé onradu no privilejiadu tebes atu aprende no prepara ha’u-nia an ba futuru,” nia afirma.
Estudante ne’e mós observa no fó impresaun pozitiva ba ambiente eskolár ne’ebé hakmatek, moos, no akollidu, ne’ebé mai husi kooperasaun di’ak entre Ministériu Edukasaun Timor-Leste no Governu Portugál. Nia haree profesór timoroan no portugés sira serbisu lorloron ho laran-di’ak, persisténsia, no domin.
“Profesór sira hanorin ami lisaun ida-ne’ebé importante tebes ne’ebé ha’u sei la haluha, baibain sira dehan iha klase: ‘Estuda maka’as atu prepara ba futuru,’ no ba ha’u, laiha buat ida-ne’ebé folin liu ida-ne’e.”
Luta foun: La’ós ho kilat, maibé ho lapizeira no livru
Marliano Oqui mós fó hanoin katak, nu’udar nasaun joven ne’ebé foin restaura independénsia iha 2002 hafoin funu naruk, jerasaun foun sira lori responsabilidade boot, tanba inan-aman barak mak la hetan oportunidade atu lee no hakerek.
“Ami-nia koordenadór eskola, dala barak hateten: ‘Hanoin nafatin katak uluk, ita-boot nia avó sira no inan-aman sira mak éroi, sira mate, fakar raan, no luta atu hetan ita-nia liberdade no independénsia. Agora, depende ba ita-boot atu kontinua luta. Maibé la’ós ho kilat no violénsia, maibé atu kontinua luta ho kadernu, lapizeira, no livru sira,’” nia haktuir ho sentimentu orgullu.
Nia hatutan katak fraze ne’e enkorajadora tebes hodi halo nia haree eskola CAFE nu’udar ninia uma daruak no família boot ida.
“Ha’u halo parte iha família ida-ne’e, no CAFE sei iha nafatin ha’u-nia fuan. Obrigadu barak ba Portugál ne’ebé kontinua nia kooperasaun ho Timor-Leste liuhusi Projetu CAFE, atu nune’e ita bele transforma ita-nia futuru,” nia hakotu.
Momentu emosionál ho embaxadór
Hafoin rona tiha liafuan furak no nakonu ho esperansa husi estudante klase 12 ne’e, Embaxadór Portugál, Duarte Bué Alves, hatudu ninia emosaun no hakat ba oin hodi hakuak metin Marliano Oqui.
“Kontinua aprende, agora ó-nia tempu atu aprende,” Embaxadór dehan ba Marliano, hodi taka kedas mumentu ne’e ho kaer liman, hakuak malu, no hasai fóto hamutuk nu’udar sinál amizade no rekoñesimentu ba esforsu labarik Oekusi nian, tuir observasaun TATOLI, iha vizita ne’e.
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo





