OEKUSI, 13 Jullu 2026 (TATOLI) – Movimentu Feto Foinsa’e Timor-Leste (MOFFE-TL) hamutuk ho Gabinete Apoia Sosiedade Sivíl (GASC), indika suku Kutete no Monemeko iha sub-rejiaun Pante Makasar Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA), nu’udar alvu ba implementasaun projetu Haforsa Kapasidade Lideransa no Ekonomia Feto Promove Partisipasaun Juventude Feto.
Inisiativa ne’é bazeia mós ba artigu 17.º husi Konstituisaun Repúblika Demokrátika de Timor-Leste (KRDTL) ne’ebé garante feto no mane iha direitu no obrigasaun hanesan iha moris família, kulturál, sosiál, ekonómiku no polítiku nia laran, ho Alinea c) husi Artigu 6.º ne’ebé fó obrigasaun ba Estadu atu defende no garante demokrasia polítika no partisipasaun populasaun nian kona-ba rezolusaun problema nasionál sira, no Alinea d) husi artigu ne’e destaka kona-ba garante dezenvolvimentu ba ekonomia.
Tanba ne’e, iha segunda-feira ne’e, ekipa MOFFE-TL ho GASC fasilita formasaun ba feto sira husi suku Kutete no Monemeko kona-ba jestaun negósiu, jestaun finanseiru no jestaun grupu alvu iha suku rua ne’e. Jestaun sira-ne’e importante tebes atu redús dependénsia ekonómika, konsidera katak tuir dadus husi Peskiza Empregu Timor-Leste nian, taxa partisipasaun feto foinsa’e iha merkadu serbisu sei ki’ik tebes se kompara ho mane.
Dadus ne’e hatudu katak, populasaun idade traballu ho tinan-15 ba leten iha Timor-Leste iha tinan-2021 iha ona rihun 809.3, ho feto barak liu (rihun 405,8) kompara ho mane sira (rihun 403.6).
Forsa traballu, kompostu husi feto no mane ne’ebé empregadu ka dezempregadu, hamutuk rihun-247. Taxa partisipasaun forsa traballu mak 30.5 pursentu globál, ho diferensa maka’as entre feto sira (24.2 pursentu) no mane sira (36.9 pursentu).
Ofisiál Programa MOFFE-TL, Mariana das Neves, informa, objetivu husi formasaun ne’e ba futuru atu estabelese grupu alvu rua nu’udar implementasaun husi projetu haforsa kapasidade lideransa ekonomia feto no promove partisipasaun juventude.
“Programa ne’e nu’udar projetu ne’ebé implementa husi MOFFE-TL ho GASC, kona-ba Haforsa Kapasidade lideransa no Ekonomia Feto Promove Partisipasaun Juventude Feto iha nível oioin, alvu ba iha nível suku sira, iha munisípiu rua Manatutu no Oekusi ho objetivu atu estabelese no suporta (apoia) grupu juventude feto sira-ne’ebe hala’o atividade ekonómia sustentavél,” nia hateten iha salaun administrasaun Pante Makasar Oekusi, ohin.

Tanba ne’e, nia dehan, molok estabelese, parte rua fasilita uluk formasaun kona-ba jestaun negósiu, jestaun finanseiru no jestaun grupu ba juventude feto sira iha munisípiu Manatuto no Oekusi, nune’e sira bele hetan kuñesementu hodi implementa no aplika iha grupu ne’ebe sei estabelese iha suku referidu hodi hala’o atividade ekonomia ne’ebé sustentavel.
“Objetivu formasaun no kapasitasaun ne’e atu hakbiit no promove feto sira kona-ba jestaun negósiu no jestaun finanseiru. Juventude feto iha kapasidade oinsá bele hala’o atividade ekonomia iha moris pesoál no grupu. Estabelese grupu feto sira iha nível sosiedade ne’ebé hala’o atividade ekonomia hodi haforsa ekonomia família no bele moris ho dignu iha sosiedade,” nia hateten iha salaun administrasaun Oekusi, ohin.

Lideransa feto ne’e, esplika katak, foinsa’e feto sira sei hasoru problema barak bainhira sira atu ultrapasa ba idade ema boot nian, ne’ebé implika ba sira-nia moris hanesan problema isin rua sedu no kaben sedu, sai vítima ba iha trafiku umanu no hetan exploitasaun oioin no mós hetan violénsia tanba sira-nia kondisaun ne’ebé frájil tebes, no dala barak kestaun kondisaun moris ekonomia la sufisiente, maka sai hanesan fatór ne’ebé kontribui ba iha problema sira-ne’e. Estudu sosiál barak iha Timor-Leste hatudu duni katak ki’ak no falta de oportunidade ekonómika mak dudu foinsa’e feto barak ba risku sosiál oioin.
Enkuantu, Reprezentante Koordenadór GASC, Salvador da Cruz, hateten, atu estabelese grupu alvu rua iha suku Kutete ho Monemeko, sei deside hamutuk kona-ba atividade prioridade sira, hafoin submete proposta ba iha MOFFE no GASC atu hetan apoia fundu. Atuasaun GASC nian ne’e la’o tuir Dekretu-Lei n.º 43/2020 ne’ebé regula Rejime Subvensaun Públika, hodi haktuir katak apoiu finanseiru ba sosiedade sivíl tenke bazeia ba kritériu transparénsia, kualidade no sustentabilidade.
“Formasaun ne’e, sei realiza loron tolu, ita sei estabelese kedas hodi diskute kona-ba prioridade saida mak sei hala’o iha suku rua ne’e, maibé nia atividade prinsipál maka empoderamentu ekonomia, ita sei haree mós idade tenke joven, kada grupu sei envolve na’in-sanolu ba leten, tanba apoia ne’ebé sei oferese ba grupu la’ós pesoál, ne’e maka antes estabelese, presiza hetan uluk formasaun liliu ba jestaun negósiu, finanseiru no jestaun grupu, bainhira grupu rua suku Kutete no Monemeko susesu maka sei sai ezemplu bas uku sira seluk, tanba suku rua ne’e maka alvu dahuluk ba projetu ne’e,” nia hateten.
Iha biban ne’e, Jestór sub-rejiaun Pante Makasar, Lorêncio da Cunha, agradese tanba inisiativa ne’e apoia tebes inan feto sira, nune’e dezenvolve liután iniativa feto sira kona-ba empoderamentu ekonomia família.
“Ha’u apoia tebes programa ne’e, tanba ita haree problema uma laran hanesan violénsia doméstika kontinua aas tanba impaktu ekonomia família, entaun ha’u hanesan autoridade lokál, agradese, maibé bainhira atu implementa karik, ha’u rekomenda atu kontinua monitorizasaun, nune’e programa iha nia rezultadu,” nia orgullu.
Preokupasaun husi autoridade lokál ne’e mós bazeia ba realidade legál no sosiál iha rai-laran. Violénsia doméstika konsidera nu’udar krime públiku tuir Kódigu Penál Timor-Leste nian no Lei n.º 7/2010 (Lei Kontra Violénsia Doméstika), ne’ebé rekoñese katak dezenvolvimentu ekonómiku feto nian nu’udar pilar importante hodi hamenus risku violénsia bazeia ba jéneru iha uma-laran.
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo




