OEKUSI, 16 Jullu 2026 (TATOLI) – Fundasaun CAUCUS realiza workshop durante loron rua hodi fasilita formasaun ba feto sira iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA), ho tema spesífiku ‘Hakbiit partisipasaun feto ba polítika desentralizasaun iha RAEOA’.
Diretora Ezekutiva Fundasaun CAUCUS, Julieta F. da Silva, esplika katak inisiativa ne’e parte husi polítika organizasaun nian hodi hala’o sensibilizasaun ba lei desentralizasaun no podér lokál. Programa ne’ebé la’o dezde 2024 to’o 2026 ne’e, hetan apoia fundu husi Gabinete Apoia Sosiedade Sívil (GASC) nian hodi implementa iha munisípiu lima, inklui Manatutu, Aileu, Manufahi, Dili, no RAEOA.

“Ita halo sensibilizasaun liliu ba ita-nia feto maluk sira iha partidu polítika, nune’e sira bele hatene no komprende saida maka desentralizasaun no podér lokál. Ida-ne’e mós hanesan preparasaun ba futuru, bainhira atu implementa eleisaun munisipál karik, sira mós bele iha hanoin di’ak atu partisipa liuhusi partidu polítiku atubele iha kapasidade no kompeténsia foti desizaun hanesan ho mane sira,” Julieta F. da Silva hateten, iha Salaun IADE, sesta ne’e.
Lideransa feto ne’e fundamenta katak esforsu ne’e hanesan luta ba feto nia direitu iha vida polítika, bazeia ba peskiza no monitorizasaun ne’ebé identifika katak feto nia partisipasaun iha nível baze/komunitáriu sei mínimu tebes.
Bazeia ba dadus instituisionál husi Sekretariadu Parlamentu Nasionál, Órganu Eleitorál (STAE/CNE), no Fundasaun CAUCUS, reprezentasaun feto iha Timor-Leste hatudu diferensa boot tebes entre nivel nasionál no nivel komunitáriu:
- Parlamentu Nasionál: Feto sira atinje ona 40%, nu’udar porsentajen aas liu iha rejiaun ASEAN tanba hetan tulun husi mekanizmu kuota legál (lista kandidatura partidu tenke inklui feto 1 husi na’in-3).
- Membru Governu (Ezekutivu): Konforme dadus ofisiál husi Jornal da República, reprezentasaun feto iha kargu ezekutivu (Ministra no Visé) sei ki’ik, foin atinje 4% de’it.
- Lideransa Komunitária (Xefe Suku): Pozisaun ne’e mak menus liu tanba eleisaun suku la’o bazeia ba votu direta ba figura, la’ós lista partidu. Iha primeiru eleisaun suku, feto na’in-hitu (7) de’it mak tuur iha kargu ne’e. Maske iha eleisaun foin lalais sae ba na’in-18, númeru ne’e sei ki’ik tebes se kompara ho totál 452 suku iha rai-laran (maizmenus 4% de’it).
“Fundasaun CAUCUS rejísta feto asume kargu hanesan xefe suku iha rai laran iha primeiru eleisaun na’in-hitu, maibé foin lalais iha de’it na’in-18,” nia hateten.
Tanba ne’e, nia subliña katak ba futuru presiza tebes kandidatura feto iha estrutura eleisaun munisipál. Tan ne’e, hahú agora feto sira tenke iha inisiativa hodi halibur malu no envolve an iha estrutura partidu polítiku sira.
Iha fatin hanesan, Adjunta Koordenadora Gabinete Apoia Sosiedade Sívil (GASC), Yasinta Lujina C. das Regras, konsidera sensibilizasaun ne’e urjente no importante hodi prepara feto sira hasoru polítika podér lokál.
“Tinan ne’e, GASC apoia fundu ba Fundasaun CAUCUS hodi realiza atividade sensibilizasaun ba munisípiu sira ho montante rihun $20. Nune’e, husi parte GASC konsidera atividade ida-ne’e importante tebes ligadu ho polítika Governu nian ba realizasaun polítika dezentralizasaun no podér lokál. Entaun, partisipasaun feto iha prosesu dezentralizasaun mós importante.”
“Ha’u hanoin katak ho atividade formasaun ba maluk feto sira, atu hakbiit sira ho koñesimentu hodi prepara sira atu hasoru prosesu dezentralizasaun tenke hala’o duni husi agora ba oin. Maske iha mudansa polítika, maibé presiza halo preparasaun hodi prienxe rekizitu mínimu ba iha preparasaun desentralizasaun nian, nune’e halibur feto maluk sira, prepara adekuadu koñesimentu ne’e ba sira, hodi sira mós iha preparasaun agora kedas, atu sira mós prontu bainhira prosesu ne’e sei implementa iha tempu tuirmai,” Yasinta afirma.
Atividade sensibilizasaun ne’e hetan partisipasaun masiivu husi feto partidu polítiku sira hanesan FRETILIN, PLP, PD, no CNRT, hamutuk ho grupu feto potensiál sira iha Oekusi, no mós prezensa husi Diretór Jerál ba Dezentralizasaun no Governu Lokál, António Guterres.
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo





