OÉ-CUSSE, 06 juñu 2023 (TATOLI) – Diresaun Rejionál Agrikultura, liuhosi Departamentu Estensaun Agríkola, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), daudaun ne’e implementa ona programa pilotu haat iha sub-rejiaun Pante Makasar, Oésilo, Pássabe no Nítibe.
Notísia relevante: Agrikultura RAEOA prioritiza programa haat iha 2022
Xefe Departamentu Estensaun Agríkola, José Sako, informa, programa pilotu haat ne’e iha trimestre dahuluk 2023 ne’e, hosi janeiru to’o maiu ne’e, iha sub-rejiaun haat, hanesan mina-padi, rambutan, tanzariña no fehuk ropa.
“Sub-rejiaun Pante Makasar implementa iha ho programa mina-padi nia lokasi iha bairru Oékasi, aldei Padiae, suku Lalisuk, ho nia médida área ektare 0,2, ho nia benefísiu ne’e ba uma-kain lima to’o ualu, ho nia objetivu atubele infiltra ami bele investe métodu ne’e ba agrikultór sira iha koñesimentu, mina padi ne’e hanesan téknika ida, realiza ho atividade rua,” José Saco, ko’alia iha Oé-Cusse, tersa ne’e.
Nia esplika, programa ne’e hanesan téknika modernu ida, ho métodi rua, bele kuda hare no bele mós haki’ak iha iha laran, no atividade ne’e implementa liuhosi Programa Asaun Anuál (PAA) nian.
Programa pilotu daruak, implementa iha sub-rejiaun Oésilo, kona-bá dezenvolvimentu fini fehuk-ropa, lokaliza iha bairru Nipsan aldeia Nibin suku Usitaqueno, ho nia médida área ektare 0,6, nia benefísiu ne’e kobre área própriu hanesan natar no to’os na’in envolve hotu.
Nune’e mós programa pilotu datoluk, iha sub-rejiaun Pássabe, dezenvolve fini rambutan iha suku Malelat, tanba Diresaun Agrikultura kria ona embung unidade ida iha Malelat, nune’e funsionamentu embung ne’e bele fornese bee ba animál, ortikultura no bele uza ba planta.
“Entaun planu prioridade maka dezenvolve fini rambutan ho nia medida ektare 0,7, nia benefísiu ne’e sei envolve hotu agrikultór sira iha suku Malelat bele envolve iha programa pilotu ne’e,” nia katak.
Programa pilotu dahaat iha sub-rejiaun Nítibe, dezenvolve fini tanzariña, programa ne’e hanesan kontinuasaun hosi programa 2022 nian, tanba implementa programa pilotu ne’e iha sub-rejiaun pássabe, maibé tinan ne’e muda fali ba sub-rejiaun Nítibe, sei lokaliza iha aldeia Hau-Ufe, ho nia medida aktare 0,6.
“Programa pilotu haat ne’e, mak prioridade implementa iha 2023 ne’e,” nia tenik.
Nia esplika, implementasaun programa pilotu haat ne’e ho nia komoditi bazea tékniku, haree liu ba aspetu nune’e bele atinje objetivu programa ne’e benefísiu ba Oé-Cusse, primeiru klimátika sai fatór determinante ida.
Maske programa ne’e implementa distánsia dook hosi área urbana, tanba razaun klimátika iha Oé-Cusse iha suku balu prienxe kritéria, hanesan rai bokur, malirin, ai-laran tuan barak no fasil, asesu bee ho di’ak.
Komoditi hirak-ne’e, Diresaun Rejionál Agrikultura, tau importánsia atu implementa, tan ein-jeralmente iha Oé-Cusse seidauk eziste másimu.
“Iha sub-rejiaun Pássabe sai poténsia ba tanzariña, desde uluk to’o ohin loron, komunidade sira nafatin kada tinan prodús derok midar, entaun Autoridade persiza dudu insiativa ne’e atu dezenvolve di’akliu tán,” nia katak.
Nia rekoñese iha futuru enfrenta problema asesu merkadu, maibé importante dahuluk presiza introdús lai, tanba konsidera komoditi hirak-ne’e importante tanba bele kontribui ba aspetu ekonomia komunidade nian.
Nia esplika, vantajen hosi programa pilotu haat ne’e, primeiru investe téknika ne’e ba komunidade oinsá kuda liuhosi maneira ne’ebé semi avansadu uitoan, hahú primeiru númeru envolvimentu komunidade ladún maibé neineik sei iha nia rezultadu no merkadu, ema barak sei envolve.
“Ami-nia esperansa ba programa ne’e, katak bele lori benefísiu ba komunidade maske nia kuantidade ladún barak, maibé futuru bele halo espansaun ba fatin hotu-hotu, depende ba kondisaun suku ho klimátika,” nia afirma.
Notísia relevante: CLN koordena Agrikultura Oé-Cusse atu prepara produtu lokál variedade neen
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Evaristo Soares Martins





