iklan

OEKUSI

Funsionáriu iha papél proteje patrimóniu Estadu hodi servi povu

Funsionáriu iha papél proteje patrimóniu Estadu hodi servi povu

Diretora Inventória Diresaun Jerál Jestaun Patrimóniu Estadu, Timotia Opeia Marques, atribui sertifikadu ba funsionáriu José Teme Suni, hafoin partisipa iha desiminasaun kona-bá polítika jestaun frota ho jestaun patrimóniu Estadu durante loron rua iha RAEOA. Imajén Tatoli/Abílio Elo Nini

OÉ-CUSSE, 20 outubru 2023 (TATOLI –  Ministériu Finansa (MF) liuhosi Diresaun Jerál Jestaun Patrimóniu Estadu, sesta ne’e, ensera desiminasaun kona-bá polítika jestaun frota no jestaun patrimóniu Estadu ba liña ministeriál sira iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA).

 Iha serimónia enseramentu ne’e, Ministériu Finansa (MF), atribui mós sertifikadu ba funsionáriu sira, hafoin partisipa  iha desiminasaun kona-bá polítika jestaun frota no jestaun patrimóniu Estadu durante loron rua kinta sesta (19-20/10/2023).

Notísia relevante: Utiliza veíkulu Estadu, Presiza halo rasionalizasaun no poupa despeza Estadu

Partisipante José Teme Suni hosi Diresaun Rejionál Infraestrututura, konsidera, durante desiminasaun polítika fronta no jestaun patrimóniu Estadu, importante atu hakle’an funsionáriu sira-nia papél liu-liu iha servisu área lojístika nian, tanba gastu barakliu tanba lahatene nia funsaun.

“Ordén servisu importante hodi proteze motorista sira ne’ebé uza daudaun viátura Estadu no proteze mós poupa despeza Estadu nian kona-bá manutensaun ba viatura sira. Durante loron rua, iha lei balun fortifika servisu hirak-ne’e, tanba funsionáriu hanesan servidór Estadu, nia papél tenki proteze Estadu ninia sasán tanba sasán ne’ebé uza ita tenke servi povu atu hala’o misaun Estadu nian,” José Teme Suni, ko’alia iha otél Ambeno.

Tuir nia, nu’udar funsionáriu públiku ida iha RAEOA, agradese ba Governu Sentrál liuhosi Ministériu Finansa, tanba apoia ona formasaun durante loron rua, tanba Oé-Cusse hanesan rai enklave do’ok hosi kapitál.

“Entaun ita persiza informasaun sira hanesan ne’e. Iha loron rua ne’e, aumenta tebes ami-nia knaar, atu fó lembra ba ami  kona-bá uzu sasán Estadu nian, ita tenke kuida nune’e ita servi duni ba povu no ita-nia rai,” nia orgullu.

Iha fatin hanesan, Jestór sub-rejiaun Nítibe, Teodoro Sila, agradese ho matéria ne’ebé hetan durante loron rua, bele ajuda funsionáriu sira atu kontribui poupa ba despeza sasán Estadu nian, hanesan viátura, inventáriu sira no sasán seluk-tán.

Maibé nia sujere, ba futuru labele konsentra de’it iha vila, presiza mós disemina ba iha sub-rejiaun sira, tanba funsionáriu balun destaka iha suku no aldeia.

 “Ida-ne’e presiza nafatin atu iha kontinuasaun ba futuru, habelar informasaun labele iha rejiaun maibé bele to’o postu no suku sira, tanba ita-nia funsionáriu destaka mós iha área rurál, nune’e sira mós iha koñesimentu uitoan kona-bá utilizasaun sasán Estadu nian,” nia sujere.

Sekretária Rejionál ba Asuntu Finansa, Maria Eliza Maniquin, agradese mós ba funsionáriu kargu xefia sira, iha loron rua partisipa másima iha desiminasaun kona-bá kona-bá polítika jestaun frota no jestaun patrimóniu Estadu.

 “Ha’u hakarak husu nafatin, komesa horsehik to’o ohin saida maka ita rona no simu ona iha desiminasaun ne’e, informa ona kona-bá prosedimentu sira-ne’ebé ligasaun ho patrimóniu ka asset Estadu nian, bazea ba Lei no Dekretu-Lei sira propoin, persiza ita hotu nia kontribuisaun, Estadu fasilita ita atu servisu, ita mós tenke kuida, tanba relatóriu ne’ebé iha, gastu barakliu,” Maria Eliza Maniquin, apela.

“Ita tenke kumpri tuir saida mak haklaken ona iha diseminasaun durante loron rua, tanba RAEOA ne’e jere rasik nia patrimoniál maibé koordenasaun servisu sira hotu hetan apoia másima hosi Governu Sentrál, nune’e buat hotu bele la’o ho di’ak,” nia afirma.

Notísia relevante: MF introdús matéria haat iha Oé-Cusse bá polítika jestaun patrimóniu Estadu

Entretantu, durante desiminasuan  loron rua, materia prinsipál haat mak Diresaun Jerál Jestaun Patrimóniu Estadu introdús ba entidade sira iha RAEOA maka hanesan:

Primeiru enkuadramentu legál, hodi informa kona-bá dekretu-lei númeru 28/2019, loron 25 setembru, kona-bá organika Ministériu Finansa nian, dekretu-lei númeru 32/2011, loron 27 fulan jullu, kona-bá jestaun no alineasaun bens moveis Estadu nian.

Nune’e mós dekretu-lei númeru 08/2003, kona-bá atribuisaun no uza viátura Estadu altera ho dekretu-lei 80/2022, loron 9 fulan novembru kona-bá regulamentu veikulu Estadu, diploma ministeriál  númeru 15/2012, kona-bá jestaun no alineasaun  patrimóniu Estadu no mós rezolusaun Governu númeru 130/2021 kona-bá jestaun no realokasaun veíkulu Estadu.

Matéria daruak maka jestaun finansa públika, sei esplika kona-bá mobilizasaun rekursu  ba reseita fiskál, naun-fiskál sira, planeamentu no alokasaun rekursu prioridade ba programa no alokasaun orsamentu, ezekusaun rekursu aprovizionamentu patrimóniu no pagamentu sira, monitorizasaun relatóriu auditóriu, auditoria fiskalizasaun hosi entidade legál sira.

Matéria datoluk maka  kompeténsia diresaun jerál jestaun patrimóniu Estadu, bazeia dekretu-lei númeru 28/2019 loron 25 fulan setembru, hodi aprezenta kona-bá, propoin estratéjia jerál sira, define no atualiza regulamentu valór depresiasaun bens moveis, elabora lista abate ba beins movél Estadu ne’ebé liu ona tinan utilizazaun.

Promove jestaun efisiénte responsavél ho rigoroza hodi kontribui ba valorizasaun, superviona no kontrola prosesu sira, prosedimentu no inventáriu ba jestaun.

Nune’e mós, estabelese no sosializa modelu jerál monitorizasaun no avaliasaun, koordena no jere armazenamentu no distribuisaun beins ne’ebé sosa ba entidade públiku hotu, realiza servisu sira seluk ne’ebé atribui hosi lei regulamentu no despaxu, jere no atualiza baze de dadus, garantia ezekusaun prosedimentu adekuada ba alienasaun patrimóniu movél Estadu.

 Matéria ikusliu maka enkuadramentu jestaun patrimóniu Estadu, hodi aprezenta kona-bá planeiamentu PED, programa Governu, planu setór no planu anuál sira, kontinua ba akizasaun hanesan planu aprovizionamentu, planu ezekusaun, aprovizionamentu, kontratu, fornesimentu, pagamentu sira no rejistrasaun.

Nune’e mós sei aprezenta kona-bá utilizasaun no operasaun  ba manutesaun ba veíkulu Estadu, alineasaun ba deklarasaun, verifikasaun, klasifikasaun rekollamentu, avaliasaun no aprovasaun, depois ba monitorizasaun no fiskalizasaun relatóriu.

 

Notísia relevante:Hahú ohin, veíkulu Estadu sira iha Oé-Cusse ‘para’ hotu iha edifísiu

Jornalista: Abílio Elo Nini

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!