DILI, 06 novembru 2023 (TATOLI)—Ministru Komérsiu Indústria (MKI), Filipus Nino Perreira, hateten IX Governu konstituisional iha komitmentu forte hodi estabiliza presu foos iha merkadu liuhosi intervensaun direta no indireta.
Notísia Relevante: Governu deside estabiliza presu foos importasaun ho valór $0,50 kada kilograma
Nia hateten, pProsesu intervensaun direta no indireta hala’o hela, no intervensaun direta ne’ebé hala’o hosi Sentru Lojístika Nasionál (CLN, siglá portugés) ne’ebé la’o dezde iha 03 outubru la’o ona.
“Ita Faan ona foos ba iha munisípiu hitu nia reseita millaun $1,176, hosi foos tonelada rihun 230 ne’e kuaze foos saka rihun 92 ne’ebé mak agora ba ona ita nia konsumidor sira. Intervensaun ne’e sei kontinua sei ramata iha 27 novembru. Kona-ba intervensaun indireta ne’e mak ita aplika polítika subsídiu medida intervensaun temporária daudaun empreza rua hala’o hela distribuisaun no kompañia tolu iha prosesu,” Governante ne’e hateten ba jornalista sira hafoin halo interpelasaun ho Parlamentu Nasionál, iha PN, segunda ne’e.
Kona-ba intervensaun indireta ne’e, nia dehan, MKI aplika polítika subsídiu medida intervensaun temporária atu normaliza presu foos ne’ebé foin halo hosi kompañia rua hosi kompañia lima ne’ebé mak prosesu kontratual asina kontratu ho Governu liuhosi Ministériu asuntu Ekonómiku.
“Ne’ebé prosesu ne’e la’o hela, hosi kompañia rua sira fó sai ona sira nia foos ho marka Amor de Família ne’e hosi PERISOS no mós marka ida tan Beruang Merah hosi Creative Furak. Ida-ne’e ba foos saka kilograma 20 ne’ebé faan sai hosi kompañia fornesedór ho presu $9 no ba iha merkadu $10 iha territóriu tomak to’o iha aldeia sira,” nia dehan.
Governante ne’e dehan, kuota ba kada kompañia tonelada rihun 2500 ne’ebé responde ba fulan tolu hamutuk rihun 12.500 no totál saka ne’ebé agora distribui tuir dadus ne’ebé iha kuaze rihun 400 saka ba tiha ona konsumidór sira.
Ministru ne’e dehan, MKI aplika subsídiu ne’e temporariamente, tanba MKI rekoñese produsaun rai-laran menus no presiza investimentu di’ak ba setór agrikultór ba longu prazu, maibé medida ida agora responde ba situasaun emerjénsia hosi konsumidór barak mak halerik hela kona-ba presu ne’ebé mak sa’e mai hosi nasaun esportadór.
Nune’e, nia dehan, MKI buka ajusta situasaun ne’e fó biban kbi’it ba konsumidór ne’ebé kbiit kompra ladún iha ne’e bele asesu ba foos subsídiu.
“Ita sei aselera distribuisaun hosi kompañia tolu seluk ne’e la’o lala’is iha territóriu nasionál,” nia dehan.
Distribuisaun foos ne’ebé fó sai hosi empreza rua ne’e la’o ona ba territóriu tomak no sira iha rede distribuisaun ba loza sira, nune’e parte Governu liuhosi ekipa konjunta kompostu hosi Ministériu Koordenadór ba Ekonómiku (MKAE), MKI, CLN, AIFAESA hamutuk ho Kamára Komérsiu Indústria Timor-Leste (CCI-TL) akompaña no monitoriza hela hodi kontrola, nune’e kompañia no loza retallu sira faan iha loza sira labele halimar ho presu ne’ebé mak Governu deside tiha ona.
Deputada FRETILIN, Cristina Ribelo, preokupa ho distribuisaun kualidade foos ne’ebé empreza sira distribui, nune’e husu Governu atu kontrola másimu.
Deputadu KHUNTO, Luis Roberto, apresia intervensaun Governu nian ba subsídiu foos maibé nia kestiona intervensaun ne’e la’o neineik liu mezmu antes ne’e Governu aprezenta Orsamentu Retifikativu 2023 ho karáter urjénsia debate iha PN, nune’e ezije halo intervensaun ho lala’is.
Deputada PLP, Maria Angelina Sarmento, husu Governu kontinua monitoriza hodi garante kualidade foos, tanba durante ne’e iha mós preokupasaun barak hosi konsumidór sira hanesan foos Amor da Familia ne’ebé ema hotu lamenta.
Deputadu CNRT, Ricardo Baptista, apresia ho medida ne’ebé IX Governu hala’o nune’e husu Goveru halo intervensaun faan foos ho lalais.
Deputadu PD, António da Conceição ‘Kalohan’, konsidera interpelasaun ne’ebé PN hala’o ho Governu ne’e atu tau hanoin hamutuk ba pro povu hodi hatan preokupasaun ne’ebé povu hasoru.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes




