VIQUEQUE, 17 janeiru 2024 (TATOLI)—Veteranu hosi postu administrativu Uatulari, munisípiu Viqueque, Luís da Silva ‘Daquia’, hakotu iis iha Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV) tanba sofre moras ipertensaun.
Reprezentante família, Imelda Soares, haktuir, saudozu Luís da Silva hetan atakasaun tanba ipertensaun maizumenus tuku 05:00 dadeersan, iha loron 12 janeiru, nune’e família sira deside lori bá ospitál nasionál hodi halo tratamentu intensivu, maibé ninia kondisaun la konsege rekupera, nune’e tuku 13:00 meiu dia saudozu hakotu iis hodi husik hela feen, oan, família no parente sira hotu.
“Ami sente triste tanba lakon ami-nia aman di’ak ida iha ami-nia le’et. Depois saudozu hakotu iis, família tomak tuur ho matan wen no tristeza ne’ebé hafalun ami sira hotu nia laran. Saudozu nia mate isin ami deside lori hosi HNGV bá nia rezidénsia atuál iha Lorumata Dili hodi deskansa kalan ida no kontinua transporta bá rain moris fatin iha aldeia Lau-Uma, suku Macadique iha loron 14 janeiru,” Reprezentante família, hateten, iha serimónia fúnebre, iha aladeia Lau-Uma, suku Macadique, Uatulari, kuarta ne’e.
Notísia relevante : Veteranu “Sesurai” hakotu iis tanba moras komplikadu
Daudaun família hosi saudozu Luís da Silva no Estadu haloot ona mate isin iha semitériu públiku Asamatadu, iha suku Macadique.
Durante serimónia fúnebre, Administradór Uatulari, Manuel do Rosário, hateten, saudozu dedika ona ninia-an tomak hodi defende rai Timor.
“Bainhiran ita moris sei halo buat hotu, maibé ita mate ona sai istória hanesan saudozu Luís iha tempu okupasaun, nia hetan asidente no sai alejadu, maibé saudozu kontribui ba luta rai Timor ne’ebé maka ohin loron hetan ona independénsia. Depois ida-ne’e, em vez nia vida naruk, maibé ohin loron nia husik ita hodi bá fali mundu seluk. Nune’e, ha’u husu ba maluk veteranu no família hodi korajen nafatin nune’e ita hakat ba oin hodi partisipa prosesu dezenvolvimentu,” Autoridade akresenta.
Autoridade munisipál husu ba família sira, bainhira prosesu fúnebre liu ona fulan-tolu, presiza hamutuk ho Konsellu Veteranu Uatulari hodi prosesa filafali saudozu nia pensaun 8-14 hodi hetan medalla orden Nicolau Lobato, hodi inan faluk no oan sira bele simu.
Iha biban ne’e, Vise Koordenadór Konsellu Veteranu postu Uatulari, Afonso da Silva ‘kallik’, hateten, saudozu ninia partisipasaun maka kontribui ba luta ukun rasik-an, maibé ohin loron saudozu fila ona bá mundu seluk nune’e Konsellu Veteranu Uatulari sei ajuda família saudozu Luís da Silva hodi trata ninia dokumentu.
“Saudozu ninia moris maka fó ninia kontribuisaun ba luta libertasaun, maibé saudozu fila ona bá mundu seluk, ami sei ajuda família sira hodi trata saudozu nia dokumentu tau fali saudozu nia fen ka oan sira hodi simu pensaun saudozu nian,” nia tenik.
Aleinde ne’e, nia husu, veteranu Uatulari oan sira ne’ebé eziste hodi serbisu hamutuk, nune’e bainhira ida mate tenke fó ajuda ba malu iha prosesu fúnebre nian.
BIOGRAFIA
Saudozu Luís da Silva ‘Daquia’, hosi Lau-Uma, suku Macadique, postu Uatulari, moris iha loron 12 janeiru 1976, iha aldeia Lau-Uma, suku Macadique, postu administrativu Uatutari, munisípiu Viqueque.
Saudozu Luís da Silva nia aman João Labimau Sarmento hosi uma lisan Tebarai Lau-Uma, inan Ana Maria da Cruz hosi uma lisan Samalari Quelicai. S audozu nu’udar oan da-7 hosi maun-alin hamutuk na’in-hitu, kompostu hosi Etelvina Sarmento, José Sarmento Uain/Maubrani, António Sarmento (matebian), Anju feto (matebian), Anju mane (matebian), Amelia Jerónimo (matebian), saudozu Luís da Silva ‘Daquia’.
Saudozu Daquia nia nível edukasaun iha tinan 1982-1988 hahú Eskola Primária Públiku 06 Malurucomu, iha tinan 1988-1989 nia kontinua nafatin estudu iha Eskola Pré-Sekundária, maibé la konsege hotu tanba saudozu hetan persegisaun husi Militar Indonézia sira ho razaun saudozu nia maun rasik ho naran José Loitiri ‘Maubrani’ hela iha ai laran.
Iha tempu okupasaun Indonézia, saudozu servisu ativu iha Kaixa Klandestian 01 iha loron 01 janeiru 1991 to’o 31 dezembru 1992, saudozu hahú envolve-an iha rede klandestina nu’udar responsabilidade ba kaixa 25 Maubara iha tempu organizasaun CNRM ho nia responsável mak Amaro de Carvalho.
Iha loron 01 janeiru 1993 to’o 14 setembru 1995, saudozu nafatin asumi responsabilidade ba Caixa 25 Maubara, iha tempu organizasaun CNRM nia responsável Amaro de Carvalho no saudozu sira forma tan Nuref ida ho naran Suliur ho nia responsável Feliz da Costa ‘Anin Buras’ hosi Maubara, munisípiu Liquiçá parte rejiaun 4.
Nune’e, iha tinan 1994 saudozu serbisu iha empreza PT. Joyo Santoso nu’udar implementadór kampu serbisu hodi selu traballadór iha kampu mak saudozu hetan asidente bus baku fila hodi rezulta kedas nia ain rohan kotu iha área Same Leosati Aitutu, hafoin saudozu hetan tulun hosi Infermeiru Moises (matebian) hosi aldeia Uasufa, suku Matahoi hodi lori transporta saudozu bá Hospital Nacional Guido Valadares hodi halo tratamentu intensivu no iha dadeersan halo tan amputasaun ka tesi tan saudozu nia ain rohan iha ain tur letenhodi evita infesaun.
Maski saudozu nia ain kotu, tan de’it saudozu kontinua luta ba libertasaun independénsia, saudozu nafatin iha korajen no espíritu nasionalizmu ba luta libertasaun nasionál iha rede kaixa klandestina.
Iha loron 15 maiu 1995 to’o 30 agostu 1999, saudozu asume kargu nu’udar Sekretáriu SELCOM RAMELALU iha tempu Organizasaun CNRT nian.
Saudozu Luís da Silva forma família iha tinan 2007 ho nia kaben Rofina Soares hosi uma lisan Luga, aldeia Lau-Uma, sira na’in-rua kous oan hamutuk na’in-lima, mane ida no feto haat.
Enkuantu, iha serimónia fúnebre ne’e hetan partisipa hosi Autoridade lokál, veteranu no família.
Jornalista : Vitorino Lopes da Costa
Editora : Julia Chatarina




