iklan

EKONOMIA, HEADLINE

PM Xanana konsidera fórum ekonómiku mundiál sai referénsia hodi dezenvolve nasaun

PM Xanana konsidera fórum ekonómiku mundiál sai referénsia hodi dezenvolve nasaun

Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 20 janeiru 2024 (TATOLI)Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hamutuk ho delegasaun, sábadu ne’e, to’o ona iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Comoro, hafoin partisipa iha fórum ekonómiku mundiál ba dala-54 (The 54th Annual Meeting of The World Economic Forum), iha sidade Davos-Klosters, Suiça, hahú hosi loron 15 to’o 19 janeiru 2024.

PM Xanana konsidera fórum ne’e nu’udar oportunidade importante ida hodi rona no apreende esperiénsia nasaun sira hotu ninia preokupasaun hodi bele sai referénsia atu hadi’a no dezenvolve ekonomia no dezenvolvimentu nasaun ida-idak nian.

“Konferénsia ne’e organizadu di’ak tebes iha salaun ema halo deskusaun oin-oin hosi nasaun Áfrika, Europa, ASEAN, akadémiku no setór privadu sira, ami ko’alia ba malu kona-ba ekonomia mundu no ha’u aprezenta kona-ba ekonomia azul, ne’ebé ko’alia hodi buka apreende mós rai seluk, atu ita organiza-an, haree no hadi’a ita-nia rain no nasaun,” Xefe Governu hateten hafoin partisipa fórum ekonómiku Mundiál iha sentru konvensaun foho Alpen, sidade Davos-Klosters. 

Xefe Governu apresia fórum ne’e no rona mós Prezidente Ukránia, Volodymyr Zelenskyy, ne’ebé ko’alia maka’as kona-ba funu ne’ebé sira hasoru atu buka solusaun hadi’a hikas ekonomia nasaun no harii filafali infraestrutura hirak ne’ebé hetan estragu.

“Fórum ne’e rona mós Prezidente Ukránia ko’alia, ne’ebé ha’u sente katak ita-nia intelektuál tempu ruma bele bá partisipa para aumenta koñesimentu, loke dalan oituan hateke ita bá mundu, problema ekonomia ne’e mundu nian, no ita rai ki’ik ko’alia mós ita-nia no rona ema nian. Fórum ne’e buat ida ne’ené di’ak ba polítiku no intelektuál hodi aumenta sira-nia koñesimentu, ida-idak ko’alia no fó hanoin ba malu atu fó solusaun,” nia tenik.

Notísia relevante : PM Xanana aranka ohin bá Suiça partisipa fórum ekonómiku mundiál

 Fórum ne’e la hasai desizaun ruma, maibé nasaun ida-idak fó sai sira-nia hanoin kona-ba problema saida mak akontese iha mundu ne’e, nune’e bele rona malu hodi tetu hamutuk no fó solusaun.

Mundu ohin loron nasaun boot sira halo funu, afeita ba rai ki’ik no kiak barak maka sofre krize polítika, ekonomia no hasoru problema sosiál oin-oin hodi halo nasaun ida-idak hasoru malu iha fórum ekonómiku mundiál atu serbisu hamutuk hodi tau prioridade ba temátika haat ne’ebé iha interligasaun hanesan (1) buka alkansa seguransa no kooperasaun iha mundu ne’ebé laiha unidade, (2) intelijénsia artifisiál nu’udár forsa prinsipál ba dezenvolvimentu ekonomia no sosiedade, (3) kria kresimentu no empregu iha era foun, no (4) halo estratejia longu prazu ba klimátika, natureza ho enerjia.

Razaun foti tema haat ne’e tanba ohin loron sosiedade no empreza sira enfrenta realidade transforasaun mundiál ho problema barak ne’ebé akontese hanesan violénsia tráziku iha médiu oriente, ne’ebé nu’udár akontesimentu reál, mudansa profunda estruturál hahú hosi jeoekonomia, mudansa klimátika to’o inteleijénsia artifisiál.

Situasaun ne’e ejize liu atu dezenvolve plataforma no diálogu, parseria forte, estabelese kuadru polítiku forte, implementasaun teknolojia efikás atubele lori benefísiu direta no bele implemeta iha sosiedade mundu iha kurtu prazu.

Suiça sai uma-na’in ba fórum ekonómiku mundiál, ne’ebé partisipa direita hosi Xefe Estadu no Xefe Governu nasaun 52 no setór privadu 600, no marka prezensa mós hosi Sekretáriu Jerál Nasaun Unida (ONU), António Guterres.

Iha fatin hanesan, Embaixadora no Reprezentante Permanente Misaun Timor-Leste ONU iha Jenebra, Maria de Lurdes Martins de Sousa Bessa, agradese ho prezensa PM Xanana hodi fahe situasaun Timor-Leste nian ba fórum ne’e.

“Fórum ida-ne’e la’ós polítiku, maibé lori polítiku barak mai hosi mundu hosi Xefe Estadu, Xefe Governu mai hamutuk ho sosiedade sivíl mai ita hodi hato’o ida-idak ninia hanoin hodi junta kooperasaun serbisu ba oin hodi hato’o kompromisu hodi halo no hadi’a dezenvolvimentu ba oin, nu’udar nasaun foun ne’ebé sei hola parte mós nu’udar membru ASEAN,” nia hateten.

Enkontru ne’e importante tebes tanba Primeiru-Ministru rasik aprezenta estratejia ba asuntu ekonomia azul.

Iha parte seluk, Diretór Ezetivu ba Programa Ai-han Mundiál, David Beasley, husu nasaun hotu atu unidade no fó solusaun ba problema ai-han iha rai ida-idak hodi labele hasoru beibeik krize oin-oin.

Nia dehan, ONU liuhosi programa ai-han mundiál sei buka apoia rai hirak ne’ebé enfreta krize ba ai-han.

Parte seluk, Prezidente fórum ekonómia mundiál, Borge Brende, husu ba nasaun hotu atu tuur hamutuk hodi fó solusaun ba kualker problema mundu nian.

“Ita presiza luta maka’as hodi buka solusaun ba funu no konflitu sira, atu nu’ne’e hasa’e kresimentu ekonomia ne’ebé menus liu durante dékada ikus ne’e,” nia tenik.

Borge Brende dehan, funu entre Rúsia no Ukránia besik tinan-ida ona no aumenta ho problema COVID-19 iha Xina hadaet ba mundu tomak hosi hafraku tiha ekonomia globál.

Nune’e, liuhosi fórum parte responsável nasaun sira kontinua buka solusaun hosi hanoin hotu, ne’ebé hato’o iha fórum ne’e hodi bele solusiona krize no funu.

Primeiru-Ministru Repúblika Populár Xina, Li Qiang, deklara, sira-nia parte prontu hamutuk ho nasaun hotu atu solusiona problema ekonomia mundu nian.

Sekretariu Jerál ONU, António Guterres, kondena maka’as funu ne’ebé mosu entre Israel, Gaza, Ukránia, Rúsia no raik seluk, ne’ebé afeta maka’as liu ba povu, ema barak lakon vida, sai vítima, moris terus no sofre tanba krize ai-han.

“Mundu triste, bainhira povu sivil ne’ebé maioria feto no labarik hetan oho, halo sira alejadu, obriga sira halai hosik hela uma no la asesu ba direitu umanu,” informa António Guterres durante fórum mundiál.

Nune’e, ONU sei halo intervesaun maka’as atu solusiona funu no koflitu sira hodi harii hikas orden demokrasia no pás iha nasaun sira. ONU mós sei halo esforsu maka’as hodi bolu parseiru hotu fó solusaun atu hakotu funu.

 António Guterres konsidera funu entre Rúsia, Ukránia, Sudaun, Israel no Gaza ne’e viola regra no lei internasionál, hodi la konsidera konvensaun Jenewa inklui viola regra ONU ne’ebé buka harii dame ba mundu tomak.

Jornalista     : Natalino Costa

Editora           : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!