iklan

OPINIAUN

Han buat ne’ebé ita kuda no kuda buat ne’ebé ita han “Tenke promove edukasaun rai-laran”

Han buat ne’ebé ita kuda no kuda buat ne’ebé ita han “Tenke promove edukasaun rai-laran”

Autór: Abel Amaral, Agora daudaun servisu iha Fundasaun Mahein, Email: abelfundasaunmahein@gmail.com

Iha nasaun ne’ebé de’it, edukasaun maka sai xave ba dezenvolvimentu iha setór hotu-hotu. Maibé la’ós dehan setór seluk la importante, lae! Ba ha’u-nia komprensaun maka dehan katak edukasaun hanesan “UMA/Rumah” setór seluk sai hanesan elementu sira seluk ba uma ne’e atu sai uma loloos no sai uma ho loloos! Bainhira nasaun ida atu la’o ba oin, primeiru tenke hanoin uluk maka edukasaun, buka no halibur uluk mestre/a no dosente sira ba iha kualker ensinu sira iha rai-laran. Tanba sekuandu mestre/a no dosente sira iha maka estudante ne’e fasil atu hetan. Tanba bainhira ita loke ona eskola, ita labuka mós sira nain mai rasik! Atu distánsia eskola atu besik ka dook sira. Tanba ema hotu hatene, eskola ne’e importante! Tanba liuhusi eskola maka mestre/a ka dosente sira hodi forma ema atu sai ema! Atu nune bainhira nia remata ninia estudu iha nível ensinu minimu Sekundária tanba ho razaun ekonomia ka ho razaun sira seluk, pelumenus nia util ona ba nia-an no família (Inan, aman no maun alin sira).

Tanba hakarak husu no hato’o ba Estadu tenke hanoin daudaun ona atu halo investimentu ne’ebé boot ba setór edukasaun iha rai-laran. Estadu tenke investe ba iha eskola sira iha rai-laran ba ensinu hotu-hotu. Tanba liuhusi edukasaun maka bele prepara rekursu umanu ba agora no ba futuru Timor-Leste nia di’ak. Husu ba líder partidu hotu-hotu, ba nai veteranus sira, ita-boot sira tenke hamutuk no luta dala idatan atu oinsá Timor-Leste nia edukasaun bele marka diferénsia hodi Timor-Leste sai di’ak liután iha futuru! La’ós hamutuk hanoin de’it maka kaer ukun hamutuk de’it! Maibé hamutuk para promove edukasaun iha rai-laran. Tenke tau matan ba mestre/a no dosente sira ho didi’ak. Tanba sira maka sei prepara jerasaun foun ba Timor-Leste nia di’ak iha futuru. Sekarik profesór/a no Dosente sira lato’o karik, Estadu tenke buka meis komunika ho nasaun sira seluk atu bele kontratu sira hodi ajuda hanorin iha eskola sira iha rai-laran tuir nesesidade eskola nian. Labele bolu ka fó de’it kontratu ba nasaun ida rua de’it tan de’it istória pasadu ou tan de’it língua ne’ebé TL adopta! Ida ne’e mós bele, maibé labele sira ne’e maka troka malu, rua fila, rua mai fali! Tenke bolu no kontratu mós profesór/a no dosente husi nasaun viziñu sira ne’ebé besik! Atu nune’e ita labele halerik bebeik menus profesór/a.

Husu Estadu atu investe iha setór edukasaun, la’ós dehan Estadu seidauk investe! Lae! Estadu investe tiha bebeik ba iha setór edukasaun! Pergunta maka tanba sa, ita-nia edukasaun sempre hasoru problema? Ligadu ho edukasaun iha rai-laran, iha Timor-oan balun inklui líder balun dehan edukasaun rai-laran kualidade ladi’ak. Ha’u hakfodak e buat ne’e hanesan supreza ida ba ha’u nu’udar Timor-oan. Tanba sekuandu povu babain maka ko’alia dehan edukasaun iha rai-laran dehan kualidade ladun di’ak, ida nee normal. Maibé líder/elite no sira klase mediu maka ko’alia dehan eduaksaun rai-laran kualidade ladun di’ak, ida ne’e sai pergunta boot ba sira! Se kualidade ladi’ak, saida maka ita-boot nu’udar líder sei halo? Se edukasaun rai-laran ninia kualidade ladi’ak ita-boot nu’udar ema klase médiu, saida maka ita tenke halo? Ligadu ho kualidade di’ak no seidauk di’ak, ha’u tenta liga ho títulu artigu ida ne’e “Kuda Buat Ne’ebé Ita Han No Han Buat Ne’ebé Ita Kuda”. Líder sira tenke hanoin ida ne’e!

Ha’u liga títulu artigu ida “Kuda Buat Ne’ebé Ita Han No Han Buat Ne’ebé Ita Kuda” ida ne’e ha’u atu dehan saida? Se kuandu durante ne’e Estadu investe ona ba iha edukasaun rai-laran, husu ba líder sira no Timoroan sira klase médiu sira, atu tau atensaun, tenke utiliza produsaun rekursu umanu ne’ebé edukasaun rai-laran produs! Ita labele ibun no asaun dehan investe ba iha ita-nia edukasaun rai-laran, Maibé produsaun rekursu umanus rai-laran, ita na’in rasik lauza fali! Piorliutan, dehan Estadu investe ba eduaksaun rai-laran, depois haruka oan sira ba fali eskola Internasionál sira! Haruka oan sira ba eskola iha nasaun sira ne’ebé iha ona predikaun katak Timór sei uza. Ida ne’e problema ne’ebé seriu no husu povu Timor-Leste loke matan ba asuntu edukasaun, tenke ejizi bebeik ba Estadu tenke tau matan didi’ak ba edukasaun rai-laran nune’e povu babain nia oan sira eskola ba mós sente pelumenus bele!

Nune’e, husu ba líder sira hotu-hotu tantu ida ne’ebé maka kaer ona ukun, ida ne’ebé maka kaer hela ukun no ida seluk ne’ebé maka atu kaer ukun iha futuru! Tenke hanoin e halo reflesaun boot ba edukasaun rai-laran, tenke husu pergunta ba ita-boot sira-nia an, hodi husu tanbasá ami-nia oan sira ami haruka fali ba eskola Internasionál ne’ebé povu ki’ik nia oan sira selu labele? Líder sira tenke halo reflesaun didi’ak. Husu Estadu tenke promove edukasaun rai-laran ne’ebé ita-boot sira rasik maka investe e atu investe! Promove oinsá? Kuandu iha oportunidade ruma, fó oportunidade ba Timor-oan ne’ebé gradua iha rai-laran! Entaun graduadu rai-li’ur la presiza? Lae! Entaun ema estranjeiru la presiza? Lae! Timor-oan gradua iha rai-li’ur no ema estranjeiru ita persiza maibé ida ne’ebé tama iha kategoria peritu! Líder sira tenke hahú hanoin ona oinsá atu halo “Timorizasaun”. Ita lebele bolu ka fo kontratu hela de’it ba ema sira estrajeiru hela de’it maibé husu mós ba sira ne’ebé atu mai servisu iha Timór, sira tenke lao no halo servisu hamtuk ho Timor-oan sira ho durasaun determinadu. Nune’e, matenek ne’ebé peritu hatudu no halo ne’e, tenke hatun ba Timoroan sira atu nune’e neneik-neneik Timoroan rasik maka halo servisu. La’ós Estadu kontratu ema estranjeiru maka ida fila no bolu fali ida seluk! Líder sira tenke hahú hanoin ona kona-ba Timorizasaun! Ida ne’e fó hanoin de’it nune’e ita-boot sira konsidera ha’u hatoo obrigadu no karik lakonsidera mós nafatin hato’o obrigadu.

Ligadu ho kualidade edukasaun rai-laran. Ha’u babain rona ema balun hanaran aan klase médiu hodi dehan, edukasaun rai-laran ne’e la orienta ba merkadu. Atu responde simples de’it hasoru preukupasaun hanesan sira dehan, ninia responde ba sira maka ne’e: “Kaer ukun iha Timór, la’ós dehan ukun na’in hotu-hotu, ba maibé ba sira ne’ebé iha ona influénsia polítiku, bainhira oportunidade ruma iha, pasti bolu, dada no dudu uluk maka família. Selukfali, karik oportunidade ruma iha, pasti dada, bolu no dudu maka sira ne’ebé iha ligasaun no sira ne’ebé kór partidu hanesan! Ba Ida ne’ebé kór laiha, laiha ligasaun, ó bele matenek hanusa mós, di’akliu fase ain, sae kama, loke kipas toba”. Satan ita ida lamatenek liu no la beik liu! Ligasaun la iha tan, ne’e koko sorte de’it! Nune’e, husu ba líder sira hotu, atu tau atensaun didi’ak asuntu sira ne’ebé hakerek-na’in sita iha leten. Se lae Timor-Leste nia oan sira maka ida ne’ebé dadaun ne’e imi servisu hamutuk ne’e de’it! Seluk ne’e identidade de’it maka Timor-oan. Sira só hein besik eleisaun maka ita hasoru malu! Eleisaun hotu ami hiit liman de’it! Dehan Timór Tenke la’o ba oin! Maibé Timor-oan barak moris sei hakdasak iha kotuk! AMEN

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!