DILI, 20 maiu 2024 (TATOLI)—Primeiru-Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão hamutuk ho delegasaun, segunda ne’e, desloka bá Bali, Indonézia hodi partisipa iha ‘The Bandung Spirit Water Summit’, ne’ebé sei realiza iha loron 21 maiu 2024.
Eventu ne’e nu’udar parte ida husi Fórum Bee Mundiál ba dala-10, ne’ebé realiza iha Nusa Dua-Bali iha loron 18 to’o 25 maiu 2024.
Tuir nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, prezensa PM Xanana no delegasaun tanba hetan konvite espesiál husi Ministru Obra Públika no Abitasaun Repúblika Indonézia, Basuki Hadimuljono no Prezidente Konsellu Prezidente Assembleia Jerál Organizasaun Nasaun Unida (ONU) no Antigu Primeiru-Ministru Repúblika Korreia, Han Seung-soo.
Fórum ne’e realiza iha komemorasaun tinan-10 Fórum Bee Mundiál nian, ho objetivu atu aselera asaun sira hodi alkansa Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS). Tinan 2025 sei komemora tinan 70 konferénsia Bandung.
Tinan 2024 hanesan tinan-ida antes komemorasaun Fórum Bee Mundiál ba dala-10, realiza iha Bali, sai hanesan oportunidade espesiál no di’ak liubá líder atuál sira no líder antigu sira husi nasaun sira iha Ázia no Áfrika atu halibur malu hodi realiza diálogu polítiku altu nível, nune’e bele forma mós núkleu diskusaun sira seluk iha fórum ida-ne’e.
Diálogu ida-ne’e ho objetivu atu halo formulasaun ba kuadru ida-ne’ebé aborda mós planu prinsipál atu rezolve supera problema bee iha nasaun parte súl mundu nian no dezenvolve roteiru ne’ebé konsentra ba implementasaun planu no polítika.
Notísia relevante : PM Xanana desloka ohin bá Japaun partisipa simeira ASEAN – Japaun
Biban ne’e, sei dedika espesiál hodi halo esplorasaun ba abordajen prátika atu buka solusaun ba problema ne’ebé iha relasaun ho bee no katástrofe, ai-han no enerjia, bee ho kualidade moris, serbisu hamutuk atu asosia temátika sira inklui fasilita interrasaun entre komunidade ba formulasaun polítika profisionál, siénsia no teknolojia.
Rezultadu husi fórum ne’e sei inspira diskusaun kontinua iha komemorasaun tinan-70 konferénsia Bandung, nune’e bele kontribui koletivamente ba prosesu kontrusaun pás ne’ebé kompriensivu no abranjente liu iha setór bee.
Haree hikas ba kotuk, nasaun sira iha Sudeste Aziátiku no Afrikanu dezempeña ona papél importante no fundamentál iha abordajen kestaun globál iha pasadu ho sira-nia esforsu sira, ne’ebé iha relevánsia boot husi abordajen kona-ba kestaun sira-ne’ebé akontese iha mundu atuál.
Konferénsia Aziátiku-Afrikanu realiza iha Bandung, Indonézia, iha abríl 1955, adota prinsípiu koezisténsia pasífika 10, bazeia ba espíritu Bandung nian ne’ebé mak sustentadu husi kompromisu rejiaun sira ho rekoñesimentu mútua, respeita ba toleránsia no respeita ba diversidade.
Espíritu Bandung nian kontinua to’o ohin loron no relevante liu iha rejiaun ne’e, nomós mundu tomak tanba enfrenta risku oin-oin, maski diferente ho risku sira iha pasadu.
Iha ámbitu komemorasaun tinan-50 Konferénsia Ázia no Áfrika iha abríl 2005, espíritu ne’e reiteradu iha Deklarasaun Parseria Estratéjika foun Ázia-Áfrika, no Parseria Estratéjika foun Ázia-Áfrika (NAASP) ne’ebé estabelesida hanesan kuadru ida ba implementasaun asaun konkreta sira.
Líder sira husi rejiaun ne’e nian emite Deklarasaun Konjunta Líder Aziátiku-Afrikanu kona-ba tsunami, rai nakdoko no dezastre naturál sira seluk tan, hatudu determinasaun kolektiva atu reforsa lasu sira no preparasaun ba katástrofe naturál sira, ne’ebé reafirma hikas sekuénsia sira husi rai nakdoko.
PM Xanana sai oradór
PM Xanana Gusmão sei sai oradór iha painél altu nível ho tema ‘Bee no Pás’, iha loron 21 maiu 2024.
Tema ida-ne’e sei iha mós palestrante konvidadu sira-ne’ebé sei ko’alia mak hanesan, Prezidente Costa Rica Rodrigo Chaves Robles, Prezidente Repúblika Demokrátika Congo Félix Tshisekedi, Prezidente Uniaun Europeia Ursula Von der Leyen, Antigu Prezidente Sri Lanka Chandrika Kumaratunga, Antigu Primeiru-Ministru Bélgica Yves Leterme, Antiga Primeira-Ministra Canadá Kim Campbell, Antiga Primeira-Ministra Senegal Aminata Touré, Prezidente 77ª Sesaun Asembleia Jerál Nasaun Unida Csaba Kõrösi, Sekretária Ezekutiva Komissaun Ekonómika Nasaun Unida ba Europa (UNECE) Tatiana Molcean, Diretora Jerál Adjunta Siénsia Naturál UNESCO Lídia Arthur Brito.
Prezidente Repúblika Indonézia Joko Widodo mak sei halo abertura ba Bandung Spirit Water Summit, no iha serimónia abertura ne’e sei iha mós diskursu husi Prezidente Banku Aziátiku Dezenvolvimentu Masatsugu Asakawa, Reprezentante ONU, Palestra prinsipál husi Liurai País Baixu sira, Sua Majestade Willem-Alexander, palestra hosi Imperadór Japaun Sua Majestade Naruhito.
Iha mós painél altu nível ho tema ‘Bee, Dezastre no Mudansa Klimátika’ mak hanesan, Primeiru-Ministru Fiji Sitiveni Rabuka, Prezidente Filipinas Bongbong Marcos, Prezidente Tajiquistão Emamoli Rahmon, Prezidente Ejipto Marechal Abdel Fattah el-Sisi, Terseira Vise Primeira-Ministra España Teresa Ribera, Antigu Prezidente Hungria Jånos Åder, Antigu Prezidente Maurícias Ameenah Gurib-Fakim, Sekretária Jerál Organizasaun Meteorolójika Mundiál (OMM) Celeste Saulo, Ministru sira no Xefe organizasaun internasionál sira.
Kona-ba painél altu nível ho tema ‘Bee no Saneamentu ba Hotu-hotu,’ sei iha palestrante konvidadu sira mak hanesan Primeiru-Ministru Marrocos Aziz Akhannouch, Primeiru-Ministru Paíz Baixu Mark Rutte, Primeiru-Ministru Papua Nova Guiné James Marape, Primeiru-Ministru Portugal António Costa, Prezidente Vanuatu Nikenike Vurobaravu, Antigu Prezidente Costa Rica Laura Chinchilla, Antigu Prezidente Malawi Joyce Banda, Antigu Prezidente Mongólia Elbegdorj Tsakhia, Prezidente no CEO, LIXIL Corporation Kinya Seto, Sekretáriu Jerál Adjuntu ONU no Diretór Ezekutivu interinu ONU-Habitat Michal Mlynår, Ministru sira no Xefe organizasaun internasionál sira.
PM ho delegasaun partisipa eventu Bandung Water Summit ne’e hahú loron 21 to’o 23 maiu no hafoin partisipa iha eventu ne’e, iha loron 24 maiu 2024 PM ho delegasaun kontinua halo viajen servisu ba Antigua Barbuda (Illa ida iha Amérika Latina) hodi partisipa iha 4ª konferénsia internasionál kona-ba Small Island Developing States (SIDS4).
Xefe Governu ho delegasaun sei to’o hikas iha Timor-Leste iha loron 02 juñu 2024.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina




