NOVA IORKE, 27 setembru 2024 (TATOLI) –Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão bainhira hala’o deklarasaun iha Organizasaun Nasaun Unida (ONU) nia oin, nia alerta ba lider hotu iha mundu katak Rekonsiliasaun mak dalan atu halibur ema hamutuk hodi kura pasadu.
“Rekonsiliasaun maka mekanizmu ida-ne’ebé maka’as atu kura pasadu no harii futuru. Rekonsiliasaun no konfiansa mak instrumentu dame nian ne’ebé mundu presiza,” Xanana tenik iha nia intervensaun iha ámbitu asemblea jerál ONU ba dala-79 iha Nova Iorke, ohin.
Nia dehan Nasaun Unida nia kriasaun harii iha esperansa atu hetan dame iha ninia dimensaun hotu-hotu no iha fatin hotu-hotu, promove dezenvolvimentu sustentável, hetan solusaun koletiva ba dezafiu no ameasa globál sira no halibur kooperasaun internasionál iha objetivu sira-ne’e nia sorin.
Maibé, nunka iha dezesperansa, inserteza, instabilidade no deskonfiansa barak hanesan ne’e. Hanesan ema hotu hatene, krize globál sira barak no kompleksu.
“Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) sira tenke realiza iha tinan neen nia laran, no ha’u tenke hatete katak ita sei dook atu alkansa sira. Nasaun balun lakon ona iha korrida antes sai hosi liña inísiu,” nia tenik.
Tuir lider Karismatiku ne’e paz no estabilidade sai hanesan prioridade atu alkansa dezenvolvimentu sustentavel. Laiha dame, laiha justisa, laiha instituisaun forte, no laiha dezenvolvimentu. No laiha dezenvolvimentu, dame sai frajil.
“Loron rua liubá, g7+ hala’o Eventu Laterál ida iha ne’e iha Nasoins Unidas, iha ne’ebé ami diskute ami-nia susesu sira ka ami-nia kontratempu sira, maibé problema komún ne’ebé ami hotu hasoru hodi rezolve problema internu sira maka falta finansiamentu,” nia katak.
Timor-Leste sente orgullu tanba iha ona progresu signifikativu balun. Maibé, ami hatene didi’ak katak sei iha buat barak atu halo.
Sobrepozisaun krize sira nian halo dezigualdade sosiál no ekonómika sai aat liután. Hamlaha maka oin ne’ebé ilustra liu kona-ba dezigualdade no feto sira, joven sira, no labarik sira maka sofre liu hosi trajédia ida-ne’e.
Iha mundu ida ne’ebé gastu militár globál liu biliaun $2.4, ema liu millaun 800 maka sofre hamlaha maka’as. Nasaun balu relata nível hamlaha nian ne’ebé maka alarmante, enkuantu sira seluk aguenta hamlaha maka’as iha rejiaun sira ne’ebé maka estraga tanba konflitu no instabilidade durante dékada barak.
“Hanesan onra ida atu dirije dala ida tan ba Asembleia ida-ne’e hodi Timor-Leste nia naran. Sesaun ida-ne’e iha signifikadu espesiál ba timoroan sira. Iha fulan kotuk, iha Dili, ho prezensa estimadu Sekretáriu-Jerál Nasaun Unida nian, ita selebra aniversáriu ba dala-25 ita-nia Konsulta Populár istórika,” lider timoroan ne’e afirma.
Kuartu sékulu ida liubá, povu Timor-Leste, iha Nasaun Unida nia okos, ezerse sira-nia votu ba independénsia. Ho apoiu husi komunidade internasionál, ita konsege fó hikas destinu ita-nia rain nian ba nia povu, destinu moris iha dame, liberdade, no independénsia, hafoin funu ida-ne’ebé haluha tiha ona iha ne’ebé timoroan liu-200.000 sakrifika sira-nia vida.
“Iha tinan-2002, bainhira ita sai nu’udar membru Nasaun Unida ba dala-191, sai hanesan loron memorável ida ba povu timoroan no sai, laiha dúvida, triunfu ida ba sistema internasionál. Ohin, ha’u hamriik iha imi-nia oin ho orgullu, hodi reprezenta demokrasia ida ne’ebé vibrante demokrasia ida-ne’ebé hakuak ona dame, diálogu, direitu umanu, no Estadu direitu,” nia tenik.
Maski nu’udar nasaun ki’ik no estadu joven ida, Timor-Leste nu’udar ezemplu ida kona-ba buka dame ne’ebé la para no afirma ona pozisaun ida-ne’e iha palku internasionál.
“Imediatamente hafoin ita-nia votasaun ba independénsia, ita hahú prosesu rekonsiliasaun interna entre timoroan sira no rekonsiliasaun esterna ho ita-nia viziñu indonéziu sira,” xefe governu ne’e hakotu.
Jornalista: Hortencio Sanchez
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo




