iklan

POLÍTIKA

SEKOMS-SEI servisu hamutuk promove igualdade inkluzaun

SEKOMS-SEI servisu hamutuk promove igualdade inkluzaun

Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito Dias Ximenes, hala'o enontru ho Sekretária Estadu Igualdade Inkluzaun (SEI), Elvina de Sousa Carvalho no ekipa tékniku sira hodi integra kompromísu jéneru iha polítika lejislasaun programa no planu asaun anuál SEKOMS nian, iha Palasiu Governu Díli, tersa (21/01). Imajen Tatoli/Francisco Sony.

DILI, 21 janeiru 2025 (TATOLI)–Sekretária Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) iha ona kompromisu servisu hamutuk ho Sekretária Estadu Igualdade (SEI) atu promove igualdade inkluzaun iha Timor-Leste.

“Sekretária Estadu Igualdade apresia tebes ba sensibilidade SEKOMS nian ba iha igualdade jenéru. Ba SEKOMS importante mak oinsá ho mídia konvensionál sira, plataforma dijitál sira bele ajuda atu sensibiliza oinsá importánsia husi promosaun ba igualdade jéneru. Ida seluk mak oinsá bele respeita ita-nia inan-feton sira iha fatin ne’ebé de’it, atu nune’e feto sira bele fó kontribuisaun ho másimu ba ita-nia dezenvolvimentu nasaun,” Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito Dias Ximenes, hatete ba jornalista sira iha Palásiu Governu, tersa ne’e.

Tanba ne’e, SEKOMS hato’o agradesimentu ba SEI ne’ebé durante enkontru aprezenta mós papel importante hanesan planu asaun nasionál 1325 atu bele implementa di’ak iha tempu tuir-mai.

“Husi SEKOMS orsamentu ne’ebé ami tau ba iha sensibilidade igualdade jenéru kuaze 11%. Ida-ne’e signifika katak ami sensivel duni ba igualdade jenéru iha SEKOMS,” nia tenik.

Iha fatin hanesan, Sekretária Estadu Igualdade (SEI), Elvina Sousa Carvalho hatete enkontru ho SEKOMS hanesan faze kontinuasaun ida ba iha planu asaun nasionál violensia bazeia ba jenéru no implementadór ba deklarasaun Maubisse sira.

“Hasoru malu ne’e, parte ida mós atu sensibiliza papel importante husi liña ministeriál sira. Atu hateten de’it katak SEKOMS iha papel ida importante iha promosaun igualdade jenéru no Sekretáiu Estadu rasik sensivel tebes ba asuntu ida-ne’e, igualdade no inkluzaun,” Elvina hateten.

Husi reuniaun ne’ebé parte rua realiza fó sinál di’ak tanba konkorda malu atu servisu hamutuk ba iha promosaun igualdade inkluzaun iha Timor-Leste.

“Haree ba papel SEKOMS ne’ebé mak importante tebes atu sinsibiliza kona-ba promosaun igualdade jenéru. Enkontru ida ohin la’ós ikus ona, maibé nia kontinuasaun sei nafatin ba oin atu bele asegura investimentu no asegura partisipasaun SEKOMS nian ba iha promosaun igualdade inkluzaun liuhusi dezenvolve planu asaun nasionál ne’ebé mak sensivel liu ba atu hamenus dezigualdade iha nasaun ne’e,” nia dehan.

TL halo kompromisu kona-ba igualdade jéneru no ampliasaun poder ba feto sira

Timor-Leste halo kompromisu atu “alkansa igualdade jéneru no forma feto sira no mós feto foinsa’e sira”, durante sorumutuk ida entre dirijente mundiál sira, iha loron 25 fulan–setembru 2015, ne’ebé debate kona-ba kestaun igualdade jéneru no asesu ba feto sira no labarik feto sira atubele okupa fatin xefia nian.

Iha loron 27 fulan-setembru 2015, Primeiru–Ministru, Rui Maria de Araújo, halibur hamutuk ho preszidenti no Primeiru-Ministru hamutuk 70-resin, atu fó apoiu ba igualdade jéneru iha eventu istóriku ne’e, ne’ebé organiza husi ONU Feto no mós Repúblika Populár Xina, iha sede Nasaun Unida nian.

Ida-ne’e sai hanesan ba dala-uluk, iha Nasaun Unida nian, hatudu kompromisu kona-ba feto sira no feto foinsa’e sira iha nivel Xefe Estadu no Xefe Governu nian sira.

Iha nia diskursu, Primeiru-Ministru Timor nian hato’o Konstituisaun Timor-Leste nian determina katak “feto hotu-hotu tenke hetan tratamentu ne’ebé hanesan iha aspetu moris nian hotu-hotu”.

Nia mós esplika, Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030 no Programa atuál Governu nian “fó prioridade ba medida sira-ne’ebé buka atu hapara diskriminasaun hirak ne’ebé feto sira no feto foinsa’e sira hasoru iha área hotu-hotu no halakon violénsia bazeia ba jéneru”.

Feto sira sai ona hanesan ajente mudansa sira nasaun ne’e nian no sira sei sai nafatin ida-ne’e. Funu atu hetan independénsia envolve partisipasaun husi feto sira iha frente hotu-hotu, ohin loron, sira uza sira-nia kompeténsia iha pozisaun lideransa nian sira.

Primeiru-Ministru hateten katak “Timor-Leste hanesan nasaun ida entre nasaun sira seluk ne’ebé iha persentajen deputada nian ne’ebé aas liu iha nivel mundiál no aas liu-hotu iha rejiaun Azia-Pásifiku.”

Bainhira afirma apoiu Timor-Leste nian ba kompromisu sira ne’e, Rui Maria de Araújo akresenta katak Governu konsidera “pozisaun feto sira no feto foinsa’e sira-nian hanesan elementu xave ba dezenvolvimentu”. Ida ne’e signifika katak “ita tenke hadi’a situasaun feto sira-nian no kombate hasoru diskriminasaun bazei ba jéneru, se ita hakarak kumpre ita-nia objetivu dezenvolvimentu nian sira.”

Igualdade jéneru nian no ampliasaun asesu ba feto sira no feto foinsa’e sira ba pozisaun lideransa nian sira mak objetivu n.u5 husi Ajenda ba Dezenvolvimentu Sustentavel 2030 nian, ne’ebé fahe ba iha pontu neen.

Portavós Governu Konstitusionál VI, Ministru Agio Pereira, hateten katak “libertasaun Timor-Leste nian ne’e ba hotu-hotu: feto, mane no mós foinsa’e sira. Ba Timor-Leste nia kreximentu no dezenvolvimentu presiza partisipasaun husi ema hotu-hotu. Governu fó aplauz ba esforsu sira-ne’ebé ONU Feto halo no destaka papél Xina nian iha eventu importante ida-ne’e. Fó podér ba feto sira hanesan fó podér ba umanidade”.

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!