iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

Parlamentu aprova pedidu urjénsia ba debate Orsamentu Retifikativu

Parlamentu aprova pedidu urjénsia ba debate Orsamentu Retifikativu

Diskusaun no votasaun proposta lei OJE 2025 iha faze espesialidade, iha salaun Plenária Parlamentu Nasionál, sesta (15/11/2024). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 19 Maiu 2026 (TATOLI) – Parlamentu Nasionál aprova pedidu urjénsia ba debate proposta lei Orsamentu Retifikativu ho montante millaun $192 ho votu afavór 41, kontra 0 no abstensaun 22.

“Nune’e, pedidu urjénsia pasa”, Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, fó sai iha sala plenária Parlamentu, ohin.

Iha intervensaun inisiál, Ministra Finansa, Santina Cardoso, fundamenta katak ho prioridade urjénsia ba proposta lei ne’e bazeia ba argumentu no faktu katak atu salvaguarda seguransa enerjétika nasionál no interese públiku. Governu tenke garante katak, distribuisaun kombustivel ba postu sira iha territóriu tenke kontinua.

Presiza proteje serbisu esensiál sira hanesan ospitál atu garante nia funsionalidade, forsa defeza, PNTL nune’e jeradór sira ne’ebé funsiona ka instala iha fatin importante hirak ne’e bele kontinua funsiona.

Aleinde ne’e, protesaun atu hasoru krize sira inflasaun iha rai-laran, relasiona ho krize iha Médiu Oriente ne’ebé mós iha aumentu presu mina, normalmente iha mós aumentu ba produtu no sasán esensiál nesesidade bázika.

“Nune’e ita-nia ekonomia bele kontinua funsiona, Governu mós tenke halo alterasaun atu garante katak, nesesidade bázika sira ne’e nia inflasaun bele kontroladu to’o nivel ida ne’ebé bele halo nia jestaun no povu bele iha forsa kbiit kontinua hola nia nesesidade sira”, dehan.

Atu garante mós seguransa ba infraestrutura boot sira hanesan sentrál elétrika iha Betanu no Hera, Governu kontinua asegura fó naroman eletrisidade ba territóriu tomak. No eletrisidade importante atu asegura sistema bankária sira atu Timor-Leste kontinua halo tranzasaun bankária.

“[No] garante nafatin impaktu husi kustu mina, la’ós de’it folin ne’ebé sa’e, maibé Governu asegura nafatin ita-nia ekonomia bele kontinua funsiona iha nivel ne’ebé ita bele jere. Tanba, se ita husik bainhira kustu mina ne’e aas tebes bele fó impaktu bainhira ita atu rekupera ita-nia ekonomia kustu ne’e boot”, nia realsa.

Tanba ne’e, Governu mai aprezenta ba Parlamentu pedidu urjénsia atu hetan alterasaun ba OJE 2026 hodi fó bibán ba Governu responde ba situasaun sira ne’e.

Nia hateten katak pedidu ne’e Governu tetu ho didi’ak, ho kuidadu, atu garante Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ho alterasaun ne’e la’ós atu hasai no dada husi Fundu Petrolífeiru, maibé Governu halo efisiénsia iha nia despeza interna.

“Alterasaun ba OJE nia finansiamentu mai husi fonte importante tolu, reseita doméstika, ajustamentu orsamentu ne’ebé mai husi liña ministériu sira, inklui Fundu Infraestrutura nian, no mai husi programa sira ne’ebé nia konklui tiha ona, maibé finansiamentu ne’ebé sei iha hela ne’ebá no Governu la dada esesu Fundu Petrolíferu, liu ida ne’ebé aprova tiha ona OJE 2026 nian”, realsa.

Sekretária Komisaun C ne’ebé trata Asuntu Finansa Públika, Aliança Araújo da Conceição, halo leitura ba relatóriu no pareser komisaun nian katak, proposta ne’e reúne tuir norma konstituisionál, legál no rejimental nesesária ba nia admisaun.

Komisaun konsidera adosaun medida ne’e, prosesuál no permite asegura apresiasaun parlamentár ba inisiativa prazu kompativel, ejizénsia ezekusaun orsamentál Estadu, sein kompromete garantia esensiál prosedimentu lejizlativu parlamentár.

Komisaun prevista mapa kalendarizasaun iha loron 21-22 Maiu, katak komisaun espesialiazada sira hahú realiza audiénsia públika ho entidade relevante sira ba proposta Orsamentu Retifikativu, 25 Maiu Komisaun haruka pareser setoriál kona-ba proposta lei ne’e ba Komisaun C no, iha 26 Maiu, halo votasaun no aprovasaun relatóriu no pareser ba audiénsia nian hodi envia ba Prezidente Parlamentu Nasionál.

Iha 28 Maiu, halo diskusaun no votasaun iha jeneralidade. Iha 29 Maiu to’o 01 Juñu, debate no diskusaun faze espesialidade, 02 Juñu votasaun finál globál, 03 Juñu Komisaun C aprova redasaun finál, 05 Juñu envia dekretu Parlamentu Nasionál ba Prezidente Repúblika hodi halo promulgasaun no publikasaun.

Maibé, durante apresiasaun iha plenária mosu diskusaun pró no kontra kona-ba kalendáriu referidu, nune’e sei iha reuniaun líder bankada hodi haree kona-ba kalendáriu ne’e.

Lembra katak, iha 15 Maiu, Ministériu Finansa (MF) submete proposta Orsamentu Retifikativu (OR) ho montante millaun $192 ho karáter urjénsia ba Parlamentu Nasionál.

Notísia relevante: Proposta Orsamentu Retifikativu 2026 baixa ona ba Komisaun C

Jornalista: Nelson de Sousa

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!