DILI, 18 Maiu 2026 (TATOLI) – Meza Parlamentu Nasionál, liuhusi reuniaun plenária segunda ne’e, halo anúnsiu no baixa ba Komisaun C ne’ebé trata Asuntu Finansa Públika, proposta lei númeru 31/VI (3a)-alterasaun dahuluk lei númeru 8/2025, loron 27 Novembru, kona-ba Orsamentu Jerál Estadu ba 2026, ba efeitu apresiasaun no emisaun pareser fundamentadu kona-ba pedidu prosesu urjénsia aprezentadu.
“Ha’u espera katak Komisaun C bele haree ida-ne’e”, Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, hato’o iha sala plenária, Parlamentu, ohin.
Tuir Rejimentu Parlamentu Nasionál iha artigu 56 Debate Urjénsia, prevee katak bankada parlamentár no Governu bele rekere ba Prezidente, dezde justifikadu, realiza debate urjénsia no debate urjénsia sei hala’o durante loron hitu.
Lembra katak, iha 15 Maiu Ministériu Finansa (MF) submete proposta OrsamentuRetifikativu ho montante millaun $192 ho karáter urjénsia ba Parlamentu Nasionál.
Ministra Finansa, Santina Cardoso, hateten proposta ne’e ho aumenta ba OJE 2026 nian hamutuk millaun $192, ne’ebé ninia finansiamentu mai husi programa ne’ebé sira taka ona no finansiamentu nafatin mai husi reseita doméstika no halo ajustamentu interna husi liña ministeriál, ho ida ne’e laiha pedidu ne’ebé atu dada husi esesu Fundu Petróleu.
Iha 13 Maiu, Konsellu Ministru aprova ona projetu Proposta Lei kona-ba Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2026. Proposta ne’e prevee ajustamentu ida ba OJE 2026 hodi hatán ba aumentu husi folin kombustivel internasionál, relasiona ho konflitu iha Médiu Oriente, kustu ne’ebé mosu husi ezersísiu husi Prezidénsia Pro Tempore Komunidade País Lian Portugés (CPLP, sigla portugés) nian ne’ebé asume husi Timor-Leste hafoin aprovasaun OJE 2026, nune’e mós despeza sira ne’ebé relasiona ho Rejiaun Administrativu Espesiál Oekusi Ambenu.
Ho alterasaun ida-ne’e, montante konsolidadu husi OJE 2026 aumenta maizumenus millaun $101,1 sa’e ba billaun $2,39. Aumentu ida-ne’e la’ós rezultadu reforsu transferénsia ruma husi Fundu Petrolíferu, maibé liuliu reajustamentu husi fonte finansiamentu Estadu nian, liuhusi utilizasaun saldu jerénsia, saldu ne’ebé disponivel iha konta bankária ne’ebé la efetiva (ne’ebé la uza), no mós reforsu husi reseita doméstika sira.
Proposta Orsamentu Retifikativu ho objetivu atu hamenus impaktu ekonómiku husi aumentu folin kombustivel internasionál, iha kontestu dependénsia maka’as ba importasaun, liuliu kombustivel no produtu ai-han, ne’ebé afeta diretamente kustu transporte, no mós inflasaun doméstika.
Tuir projesaun husi Ministériu Finansa, maski iha aumentu iha folin kombustivel nian iha nivel internasionál, prevee katak média inflasaun anuál iha tinan 2026 sei sa’e ba 2,2%, kompara ho 1,2% iha tinan 2025, lahó aumentu ne’ebé signifikativu, tanba medida sira ne’ebé Governu adota hodi estabiliza folin kombustivel.
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora





