VIKEKE, 20 Maiu 2025 (TATOLI)—Prezidente Autoridade Munisípiu Vikeke, Francisco C.S de G. Soares, hateten iha tinan 2025 ne’e Governu Konstitusionál da-sia (IX) hahú implementa projetu normalizasaun no konstrusaun estrada sira-ne’ebé aat hodi difikulta komunidade iha munisípiu Vikeke atu hala’o sira-nia atividade negósiu no agrikultura nian.
Notísia Relevante: Ukun aan tinan 23, povu seidauk sente dezenvolvimentu iha baze
“Durante ne’e ita-nia preokupasaun ba estrada, maibé iha tinan ida-ne’e ba dezenvolvimentu hahú husi Asalaitula, Uatukarbau, Uatulari, Vikeke Vila no dalan ba Lakluta ne’ebé to’o tinan 2026 dezenvolvimentu sei to’o iha munisípiu Vikeke,” Prezidente Autoridade Munisípiu Vikeke, Francisco C.S de G. Soares hateten ba TATOLI hodi hatán ba deklarasaun husi reprezentante sosiedade sivil munisípiu Vikeke, Agusto Pinto, ne’ebé hateten Timor-Leste ukun aan tinan 23 ona maibé povu seidauk sente dezenvolvimentu sira-ne’ebé la’o iha baze, iha Kampu Futeból Vikeke Vila, ohin.
Dezenvolvemtu ne’e, nia dehan, autoridade munisipál só ezekuta de’it orsamentu husi rihun $500 mai kraik bázeia ba dekretu-lei nú. 84, tanba ne’e estrada la tama ba orsamentu munisípiu nian no Governu sentrál mak iha kompeténsia hodi responde ba estrada sira iha munisípiu Vikeke.
“Ita sempre komunika ho Governu sentrál bazeia ba preokupasaun sira liga ba infraestrutura estrada sira iha Vikeke no hetan ona informasaun husi nasionál katak dezenvolvimentu sei mai munisípiu Vikeke,” nia dehan.
Tuir nia, dezenvolvimentu sei la’o ho fazeadamente emtaun polítika Governu Konstitusionál da-sia (IX) ne’e sei fó prioridade ba infraestrutura estrada, tanba estrada mak sai fatór determinante ba koneksaun merkadu hodi lori produtu lokál sira ba asesu iha merkadu.
“Bainhira estrada di’ak ona ita bele hasa’e ona produsaun setór agrikultura, automatikente servisu barak mak hein hela ita no hein ita-nia oan sira aproveita. Ita-nia estrada mak sai fatór determinante para ita hadi’a dezenvolvimentu,” nia hateten.
Alende ne’e nia dehan, munisípiu Vikeke planeia ona atu konstrui armajen ba produtu lokál, tanba bainhira hasa’e produsaun agrukula bele halibur iha armajén nia laran hodi responde ba nesidade povu nian.
Jornalista : Vitorino Lopes da Costa
Editór : Cancio Ximenes




