DILI, 12 Juñu 2025 (TATOLI) — Ministru Komérsiu no Indústria, Filipus Nino Pereira, enkoraja setor privadu sira atu kontinua dezenvolve negósiu iha rai laran nune’e hamosu kampu traballu ba joven sira.
“Governu enkoraja setór privadu sira, liuliu mikro pekena média empreza sira-ne’ebé mak iha hanoin inovativu, hanoin atu hakarak dezenvolve negósiu, ne’ebé mak sustentável, negósiu ne’ebé mak bele diversifika produtu no kria empregu ba joven sira,” Filipus Nino Pereira dehan, ba jornalista sira, bainhira vizita Liu Uma sabaun lus Unip, Lda iha Bemori, kinta ne’e.
Nia hateten, joven emprezáriu hanesan Liu Uma Sabaun ho koñesimentu ne’ebé mak iha hodi aprende iha rai seluk fila-fali mai aplika ho inisiativa atu halo produtu sira-ne’e utiliza ba uma kain idak-idak nia presiza loroloron.
“Ita rekoñese katak durante halo importasaun maka’as ba produtu hanesan sabaun fase bikan, fase ropa, fase karreta, entaun buat lubuk ida mak ita presiza, tanba ne’e ha’u hanoin inisiativa indústria uma laran hanesan ne’e buat di’ak ida,” nia katak.
Nia dehan, ho kapasidade produsaun ne’ebé mak sei menus atu atende merkadu nasionál, entaun inisiativa ne’e bele kontribui no redús produtu importasaun.
Governante n’e subliña, intermu kualidade buat hotu di’ak tanba rezultadu teste ne’ebé mak empreza rasik ba teste iha Indonézia no hetan lisensa husi Servisu Rejistu no Verifikasaun Emprezariál (SERVE). lisensa husi Ambientál no lisensamentu setoriál ba atividade industriál nian.
“Tanba ne’e ita hakarak promove no iha fulan-agostu ita organiza Dili internasional trade, entaun ami haree katak posibilidade boot atubele konekta nian ho emprezáriu sira seluk nune’e bele aumenta ninia kualidade produsaun,” nia akresenta.
Na’in ba Empreza Liu Uma Sabaun Luz Lda, Domingos Fátima Soares, esplika, produsaun ne’e hahú iha tinan kotuk ho inisiativa rasik no tempu badak hatama ba supermerkadu sira iha Timor-Leste.
“Produsaun ida-ne’e hahú iha tinan kotuk, iha tinan tolu liubá, ha’u foti kursu online ba kahur deterjente kímiku sira no komesa lansa produtu iha mídia sosiál no daudaun ne’e hein hela lisensamentu ambientál,” nia katak.
Nia haktuir, iha tinan kotuk lori sampel ba teste iha Surabaya hodi haree nia kualidade ne’ebé mak iha no diferente ho produtu seluk mak 1.5%, ida-ne’e la diferente dook husi rai-li’ur nian.
“Produtu lokál ne’ebé ha’u halo mak ba sabaun fase bikan, sampo fase karreta, fase ropa, hamoos uma, produtu ne’ebé halo mak hanesan derok, saburaka no kafe,” nia relata.
Kuantidade ne’ebé mak daudaun iha ne’e hamutuk ona rihun-tolu no balun hatama ona supermekadu iha Bekora, Taibesi no tempu badak distribui ba supermerkadu sira seluk iha Dili laran.
“Ha’u hanesan timoroan entaun presu la karun liu husi produtu sira seluk, ezempu mamalemon fa’an iha loja 400ml, sira faan $1,25 sentavu, maibé ha’u fa’an ba iha $0,85 sentavu, ida-ne’e mak ha’u halo hela,” nia informa.
Nia husu ba Governu ba futuru tenke hapara impostasaun tenke uza produtu lokál sira, intermu kualidade iha rai laran no rai-li’ur la diferente dook, tanba ne’e Timor-Leste presiza produtu rasik nune’e futuru mai sei haboot liután produtu ne’e .
Ministru Komérsiu no Indústria mak responsável ba konsesaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun polítika sira-ne’ebé Konsellu Ministru define no aprova ona ba área atividade ekonómika komersiál no industriál.
Ministru Komérsiu no Indústria maka iha kompeténsia atu propoin polítika no elabora lejizlasaun no regulamentu sira-ne’ebé nesesáriu ba área ne’ebé nia tutela; dezeña, implementa no avalia polítika komérsiu no indústria; kontribui hodi dinamiza atividade ekonómika, inklui ho ida-ne’ebé iha relasaun ho kompetitividade nasionál no internasionál.
Nune’e mós apoia atividade ajente ekonómiku sira-nian, promove medida sira-ne’ebé presiza hodi valoriza solusaun sira-ne’ebé halo prosesu prosedimentu sai simples no lalais liu; apresia no fó lisensa ba projetu instalasaun no emprendimentu komersiál no indústria sira; halo inspesaun no fiskalizasaun ba atividade no emprendimentu komersiál, indústria no empreza sira, tuir lei.
Mantein no administra sentru informasaun no dokumentasaun ida kona-ba empreza komersiál no indústria; propoin kualifikasaun no klasifikasaun empreza industrial sira, tuir lejizlasaun aplikavel; organiza no administra rejistu propriedade industriál; promove regra interna no internasionál sira kona-ba normalizasaun, metrolojia no kontrolu kualidade, padraun sira kona-ba medida unidade no magnitude fízika.
Ministru Komérsiu no Indústria maka estabelese mekanizmu kolaborasaun no kooperasaun ho organizmu nasionál no internasionál sira-ne’ebé ninia asaun foka ba área atuasaun ministériu nian, liuliu ho Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste (CCI-TL, sigla iha lian portugés) no Organizasaun Mundiál Komérsiu; estabelese mekanizmu kolaborasaun ho servisu no organizmu governamentál sira seluk ne’ebé tutela ba área relevante, liuliu servisu kompetente ba ordenamentu no dezenvolvimentu fíziku territóriu nian, ho objetivu atu promove zona estratéjika sira ba dezenvolvimentu komersiál ka industriál.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór: Evaristo Soares Martins





