Husi:
Miguel Freitas Faluchay
Introdusaun
Iha orizonte súl, iha ne’ebé laloran no anin Tasi Timor haksesuk malu maibé dezde uluk rai hela esperansa buras ida. Tasi la’ós hatudu de’it ninia espansaun azúl, maibé sai mós silénsiozu ba raan no matan-been husi povu Timor nia luta, hodi hatudu katak Tasi nia monok sai ona sasin bá istória moruk sira ne’ebé povu enfrenta iha tempu kolonializmu no invazaun Indonéziu ba kauza libertasaun pátria nian. Povu hetan sofrimentu oi-oin maibé la lakon esperansa, tanba situasaun moruk ne’e, hola parte autodeterminasaun ba ukun rasik-án.
Esperansa ba povu kona-ba Tasi Timor ne’ebé riku ho potensialidade ba rekursu naturais nu’udar símbolu pozitivu. Esperansa ne’e subar hela promesa foun, la’ós sai de’it fonte subsisténsia ba peskadór sira, maibé agora kaer ona potensiál enerjétiku hodi transforma nasaun nia oin. Husi tasi nia kle’an mosu Greater Sunrise nu’udar válor esperansa, negosiasaun, no polítika dezenvolvimentu nian bá futuru Timor-Leste. Husi ne’e kedas moris mehi boot ida atu lori rikusoin mina no gás husi tasi okos mai rai maran, ho totalmente ba nasaun nia independénsia.
Promesa ba prosperiedade, soberania no define identidade nasaun ne’ebé foin harii no foin hahú konstrui dezenvolvimentu ne’e la’ós buat fásil, maibé esperansa no orgullu ba nasaun nia identidade ne’e importante, konfiansa iha matenek atu kria planu vizaun no misaun mak determina, bainhira esperansa sira ne’e realiza liuhosi jestaun ne’ebé justu no armonioza, signifika valór esperansa ba interese nasionál realiza ona, tanba Greater Sunrise ida ne’ebé boot liu la’ós de’it kona-ba esplorasaun rekursu naturál sira, maibé kona-ba harii futuru ida ne’ebé di’ak.
Istória no negosiasaun fronteira marítima
Viajen ba mehi nunka fásil. Negosiasaun naruk ho parte estranjeiru sira, interese ne’ebé kompete, mundu modernu ho anvasu teknolojia sai dezafiu ne’ebé tenke ultrapasa. Husi akordu ida-idak ne’ebé hetan la’ós de’it kestaun númeru no kontratu sira, maibé teste ida ba povu no líderansa sira nia abilidade atu mantein soberania hodi asegura futuru ekonómiku nasaun. Esperansa hirak ne’e hanesan teste morál no polítiku ida, oinsá bele jere rikusoin ho determinasaun kona-ba promesa independénsia nian, nune’e bele sai istória ida ne’ebé moruk no midar iha futuru.
Iha tinan 1989, Austrália no Indonézia halo akordu kona-ba tasi Timor, iha tempu ne’ebé Timor-Leste sei hola parte nu’udar provínsia 27 Indonézia nian, iha Akordu ida-ne’e estipula katak Indonézia no Austrália sei esplora hamutuk área tasi Timor, ho reseita ne’ebé fahe ba 50-50. Akordu refere ratifika no tama ein vigór iha loron 9 fulan Fevereiru tinan 1991.
Hafoin tinan 2002, Timor-Leste restaura ninia independénsia maibé seidauk hetan direitu ho totalmente nu’udar soberanu tanba laiha fronteira marítima permanente, maski Timor-Leste hetan dezafiu kompleksu hasoru nasaun jigante Austrália maibé lideransa Timor la lakon estratejia ho mudansa tátika ne’ebé mosu husi lideransa Xanana Gusmão. Istória hakerek, mundu haree ho matan ba nasaun ki’ik, ne’ebé ultrapasa presaun hosi nasaun boot tanba konsege lori problema tasi Timor hodi rezolve iha tribunál internasionál Deng Haag. Ida-ne’e kulminante bainhira Timor-Leste asina akordu kona-ba delimitasaun fronteira marítima ho definitivu iha Nova Iorke iha tinan 2017, hanesan vitória diplomátika ida ne’ebé afirma nasaun nia soberania, ratifika lihosi rezolusaun númeru 15/2019, loron 27 Agostu.
Greater Sunrise hanesan símbolu soberania no dignidade
Rekorda fali katak Kay Rala Xanana Gusmão sempre iha esperansa, nu’udar lider vanguarda ne’ebé uluk kaer kilat hasoru invazaun Indonézia no depois sai hanesan símbolu unidade nasionál. Ba Xanana, Greater Sunrise la’ós de’it kona-ba ekonomia, maibé hola parte ba dignidade no soberania. Iha poezia Mar meu, ho liafuan katak “husi ha’u-nia tasi, nakdoko sira mai husi ró sira. Ha’u hateke ba lalehan, ne’ebé nakfera. Tasi nia hamnasa sira maka hakilar agonia nian. Anin ne’ebé kmaan, rai-rahun no raan nia morin, lian mate nian, tasi nia dukur, rate nia fatuk sira, no ki’ik sira ne’ebé furak, trasa Pátria nia destinu”, mensajen husi poezia ne’e espresa sentimentu hodi hanoin futuru labarik sira nian tanba durante ne’e tasi Timor seidauk totalmente fornese rezultadu no benefísiu ba sira. Xanana Gusmão nafatin iha kompromisu ho valór espetativa katak futuru Greater Sunrise totalmente sei fó prosperidade ba povu no nasaun.
Filózofu Imanuel Kant, mai ho nia afirmasaun katak espetativa no esperansa nu’udar valór ba hanoin sira, tanba hanoin mak fonte prinsipál atu dezenvolve koñesimentu hodi hamosu ideia inovativu, signifika husi hanoin mak bele enkoraja ema hotu bele luta, hodi konkretiza sira nia mehi, ne’ebé sei iha valór no util ba sosiedade hotu. Immanuel Kant nia reflesaun sira justifika prosesu polítika dada kadoras husi tasi laran mai rai maran, maski to’o ohin loron nafatin sai tópiku diskusaun iha sosiedade nia leet, tanba kestaun dúvida ne’ebé mosu husi diverzensia polítika, maibé governu atuál kontinua esforsu no nafatin ezersísiu maka’as atu dezenvolve projetu Kosta Súl iha área Natarbora, ho objetivu diversifika ekonomia nasionál no independénsia enerjetika tuir meta ne’ebé aliña ona iha padraun Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku Nasionál 2011-2030 (RDTL 2011,165).
Iha vizaun nasionál ne’ebé temi iha planu estratéjiku dezenvolvimentu mak prepara infraestrutura nesesária ba dezenvolvimentu petroliferu tenke implementa iha kosta súl, prepara dezenvolvimentu baze lojístika, dezenvolve refinaria petrolífera ho kompleksu petrokímika, dezenvolve fábrika gás natural likefeitu, dezenvolve zona kosteira súl, no instala dezenvolvimentu kona-ba estudus jeolójiku no seitór minerál.
Konstitusionál no papél lideransa nu’udar baze esperansa nasionál
Iha preámbulu konstituisaun Republika Demokrátiku Timor-Leste, subliña importánsia atu mantein defende independénsia nasionál no defende no tane aas sidadaun nia direitu fundamentál sira. Tanba ne’e iha artigu 2, soberania no konstitusionalidade, iha alínea 1 haktuir soberania hatuur metin iha povu, ne’ebé hala’o soberania ne’e tuir lei inan haruka, enkuantu iha artigu 6 kona-ba objetivu Estadu nia, iha alínea a haktuir defende no garante nasaun nia soberania.
Hanesan mós iha lei kona-ba atividade petrolifera iha dekretu-lei númeru 8/2020, nu’udar Estadu independente husi Repúblika Demokrátika Timor-Leste, kaer direitu soberania ba ema hotu, rekursu naturál sira ne’ebé eziste iha rai okos, inklui petróleu, bazeia ba konstituisaun iha artigu 139, kona-ba rekursu sira maka propriedade Estadu nian.
Dispozisaun ida ne’e klarifika katak jestaun rekursu naturál sira, inklui Greater Sunrise, hola parte iha mandatu konstitusionál. Soberania la’ós símbolu de’it maibé responsabilidade ida ne’ebé tenke salva guarda liuhosi polítika sira ne’ebé favorese ba povu. Ho liafuan seluk, kada pasu diplomátiku no jestaun enerjia nian tenke tuir prinsípiu konstitusionál sira hodi proteje interese nasionál. Tuir lei fundu petroliféru inklui Tax ka Fiscal Regime, mining code no Production Sharing contruct define atu kobre Área Dezenvolvimentu Petróleu (JPDA) iha Tasi Timor. Governu Timor-Leste no Austrália, oras ne’e dadaun hamutuk ho parseiru sira Greater Sunrise Joint Venture nian (Timor GAP, E.P., Woodside Energy no Osaka Gas), sei forma baze legál no kontratuál projetu nian, kona-ba atividade petróleu, nune’e futuru bele benefisia povu no nasaun hodi garante sustentabilidade independénsia nian.
Esperansa polítika iha lideransa sira nia ain-fatin
Durante ne’e governu Tmor Leste ho kompromisu hodi foka ba prosesu dezenvolvimentu Greater Sunrise, ho aspetu prinsipál rua mak asegura, partilla ekuitativa ba benefísiu rekursu naturál sira, no promove infraestrutura no dezenvolvimentu ekonómiku iha kosta súl kona-ba projetu Greater Sunrise.
Esforsu Governu Timor-Leste hahú husi negosiasaun fronteira marítima, kontinua halo negosiasaun diplomátika ho nasaun Austrália, oinsá bele dezenvolve infraestrutura, partisipasaun sosiedade nian, no melloramentu kapasidade rekursu umanus. Husi aspetu hirak ne’e governu mai ho mekanizmu polítika rasik hodi estabelese lasu amizade ho parseiru estratéjiku sira kona-ba dezenvolvimentu Greater Sunrise nune’e bele garante diversifikasaun ekonómiku no dezenvolvimentu sustentavel ne’ebé util ba povu no nasaun atu moris dignu no prosperu.
Governu liuhosi Ministru Petróleu no Rekursu Minerál-MPRM, iha loron 19 fulan-Setembru tinan 2023 halo diskusaun Woodside kona-ba implementasaun konseitu dezenvolvimentu Greater Sunrise. Iha diskusaun hato’o pontu importante kona-ba diskusaun aberta, oinsá atu aselera prosesu dezenvolvimentu Greater Sunrise. Pozisaun husi Governu nafatin ho kompromisu no konsistente katak rekursu minarai iha tasi laran tenke dada mai Timor-Leste mak foin bele halo produsaun, enkuantu husi Woodside respeitu desizaun husi Estadu Timor-Leste maibé bazeia ba konseitu estudu foun ne’ebé dadaun la’o hela.
Polítika governu liuhosi Ministru Petróleu no Rekursu Minerál-MPRM hato’o planu atu materializa preparasaun hodi hala’o koloborasaun ho nasaun parseriál sira ne’ebé halo produsaun, konsumidór, investór no finansiadór internasionál sira hodi asegura papél LNG, forte nafatin hodi apoia tranzisaun enerjétika globál ne’ebé sustentável.
Iha fulan-Jullu 2025, delegasaun boot Woodside husi Austrália konsege marka prezensa iha Timor-Leste. Delegasaun Woodside konsidera hanesan priviléjiu boot, atu kolabora ho governu Timor ba dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise nian. Oportunidade ida-ne’e, delegasaun Woodside lideradu husi Jullie Fallon hanesan Vise Prezidente Ezekutivu Tékniku hasoru Prezidente Republika, José Ramos-Horta, Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão no mós Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, Fransisco da Costa Monteiro, la’ós formalidade diplomátiku maibé iha liafuan no jestu polítiku esperansa nian, fiar katak projetu tasi mane sai hanesan fatór determinante ba ekonomia soberania nasaun nian.
Jullie Fallon realsa vizitasaun ida ne’e hanesan istória boot tanba prezensa refere ho forsa tomak sai mós pasu dahuluk ne’ebé forte tebes atu dezenvolve hamutuk projetu Greater Sunrise. Iha okaziaun hanesan lider másimu governu dasia Kay Rala Xanana Gusmão mós sente kontente hodi diskute hamutuk, oinsá bele entende malu no iha intensaun di’ak atu dada kadoras mai Timor-Leste, nune’e bele halo ona produsaun.
Iha sorin seluk delegasaun Woodside mós hasoru malu ho Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta. Iha enkontru refere, Ramos-Horta subliña Timor-Leste nia relasaun exelente no estavel ho nasaun sira iha mundu tomak, destaka sira nu’udar fundasaun krusiál hodi atrai no asegura projetu investimentu ho eskala boot hanesan dezenvolvimentu fábrika LNG Timor iha Kosta Súl.
Vizita delegasuan Woodside ne’e konsege fanu Jullie Fallon nu’udar Vise Prezidente Tékniku apresia tebes kompromisu lider nasionál, Kay Rala Xanana Gusmão no José Ramos-Horta, no sente onradu tanba konsidera nu’udar pasu importante hodi aprofunda sira nia kolaborasaun ho governu Timor-Leste, atu bele servisu hamutuk hodi bele avansa ba dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise.
Ministériu Petróleu no Rekursu Minerál, Francisco da Costa Monteiro, afirma esforsu sira ne’ebé hala’o daudaun hosi Estadu Timor hodi dezenvolve infraestrutura sira ne’ebé presiza, hosi Kovalima to’o Natarbora, ho hanoin ida atu alkansa vizaun ba tempu naruk hodi kria indústria nasionál ne’ebé sólidu no sustentavel. Antes ne’e mós Governu hasoru malu ona ho kompañia Woodside liuhusi nia CEO (Chief Executive Officer) Meg O’Neill, iha fulan-Novembru tinan 2023.
Hosi apresiasaun ne’e nota katak lideransa sira-nia ain-fatin prioridade hodi bele konkista esperansa ida. Istória Timor-Leste hatudu ona iha pasadu. Nu’udar nasaun ne’ebé moris husi luta naruk no ninia polítika forma husi narativa reziliénsia. Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé uluk nu’udar Komandante Em-Xefe FALINTIL lidera rezisténsia armada mak konsege manán funu no restaura ukun rasik-án iha loron 20 Maiu 2002. Ohin Xanana Gusmão lidera nafatin prosesu funu foun ida ne’e ho forma seluk. Xanana Gusmǎo, nafatin iha kompromisu, povu Timor-Leste nafatin fó fiar katak mehi atu lori rikusoin Timor nian iha tasi laran sei to’o nia tempu atu lori mai iha rai maran ho nia utilidade ba povu no nasaun.
José Ramos-Horta nu’udar diplomata seniór ne’ebé iha esperiénsia barak, haree dezenvolvimentu projetu tasi mane la’ós de’it hanesan tranzasaun ekonómika, maibé mós hanesan estratejia diplomátika ida atu koloka Timor-Leste nu’udar na’in ba setór enerjétiku ne’ebé presiza mós konta ho nia.
Valiedade teória iha narativa kona-ba determinasaun polítika iha futuru
Delegasaun Woodside lideradu husi Jullie Fallon aprofunda kompromisu atu lori projetu Greater Sunrise ba oin ho modalidade tolu mak sai prinsípiu fundametál hodi hasoru malu ho governu Timor-Leste mak hanesan intensaun di’ak, kompromisu ba tempu naruk no aliñamentu ba interesse sira.
Husi kompromisu ida-ne’e hatudu katak Woodside lori sinál no esperansa polítika di’ak mai Timor-Leste tanba durante ne’e kompañia refere mak halo esplorasaun ba Greater Sunrise iha tasi Timor, espetativa mak bele mellora servisu ka kooperasaun internasionál, atu bele dezenvolve Greater Sunrise iha futuru tuir polítika Governu Timor-Leste nian. Husi prezensa ne’e nota katak Estadu Timor-Leste mós konsidera hanesan pasu importante ida atu reforsa estratejia ho preparasaun kualidade iha aspetu polítika, ekonomia, sosiál inklui seguransa no defeza atu labele tama iha lasu dependénsia.
Iha kontestu teória valor-esperansa husi Victor H. Vroom (1964), mak sei define núkleu kona-ba apoiu Estadu no povu Timor-Leste nian, ne’ebé relevante ba fiar, espetativa polítika dada kadoras, tanba prezensa Woodside atu hatene no identifika preparasaun komunidade no sistema governasaun nian, perante benefísiu no valór kolaborasaun ba intereses projetu Greater Sunrise nian.
Bazeia ba teória refere, projetu Greater Sunrise sei simu no hetan apoiu enkuantu povu absolutamente fó fiar ba Governu atu hala’o ezersísiu ba polítika dada kadoras inklui dezenvolvimentu. Valór no benefísiu ne’ebé mak povu Timor-Leste sei hetan benefísiu mak hanesan diversifikasaun ekonómiku, oportunidade hodi loke kampu traballu no bele fó prosperu ba povu no nasaun.
Rezultadu no valór benefísiu bele la tuir governu no povu Timor-Leste ninia espetativa enkuantu laiha estabilidade polítika no konfiansa povu ein jerál.
Istória kosta súl: husi aprosimasaun analítiku valor-esperansa ba aspirasaun moris nian
Iha Suai, fatin ba projetu tasi mane, nu’udar mós baze fornesimentu ba dezenvolvimentu ekonomia iha futuru. Esperansa komunidade hein ho antisipasaun boot tebes.
Vise-Prezidente Ezekutivu Woodside Energy rekoñese importánsia husi kontaktu diretu iha terrenu no espresa nia apresiasaun ba oportunidade atu aprende liután kona-ba prioridade dezenvolvimentu nasionál no vizaun estratéjiku Timor-Leste nian ba rejiaun Kosta Súl.
Prezensa Delegasuan Woodside ne’ebé hetan apresiasaun husi Julie Fallon, tanba komunidade ho sentimentu boot tebes, iha ne’ebá lian na’in mós ko’alia katak “ami proteje rai ida ne’e ho tempu naruk, agora ami hakarak, ami-nia nasaun mak dezenvolve rasik projetu tasi mane nune’e futuru ami-nia oan sira bele moris di’ak”.
Julie Fallon manifesta katak interesse duni atu atu servisu hamutuk hodi dezenvolve Greater Sunrise no sei servisu hamutuk ho governu Timor-Leste atu dezenvolve Kosta Súl hamutuk ho parseiru joint venture sira seluk.
Iha Natarbora, sai mós sentru ba fábrika LNG, refinaria petróleu, petrokimiku. Espíritu no antusiaismu komunidade nian hodi simu vizita Delegasuan Woodside konsege hafanu sentimentu no kognitivu Julie Fallon, Nia apresia kona-ba Sentimentu pozitivu husi komunidade sira inklui kompromisu lider nasionál hanesan forsa koletiva atu bele dada kadoras mai Timor-Leste, nune’e bele fó benefísiu ba povu no nasaun Timor-Leste.
Husi apresiasaun Woodside no mós antusiaismu komunidade Suai no Natarbora, hanesan esperansa boot kona-ba valór Kosta Súl nian. Hatudu duni katak povu iha fiar no esperansa, Governu Timor-Leste sei hetan desizaun ne’ebé di’ak no hetan valór ne’ebé boot, bainhira tama ona iha faze implementasaun kona-ba dezenvolvimentu Greater Sunrise.
Esperansa povu nota no liu hosi espresaun katak projetu Kosta Súl sei fó benefísiu direita ba sira no sira sei partisipa ativamente bainhira projetu hala’o ona. Valór husi esperansa mak iha potensialidade atu fó moris di’ak ba sira inklui aliserse ba soberanu nasionál metin liu tan.
Aprosimasaun analitiku husi valor-esperansa hatudu sinal di’ak benefisiu direitamente ho espetativa tanba kompañia woodside direitamente halo observasaun no haree partisipasaun komunidade ho transparente. Husi hanoin Jullie Fallon konfirma hodi hatudu kompromisu no apresia kondisaun ne’ebé governu Timor-Leste kria ona iha Kosta Súl hanesan estratejia no sai hanesan aliserse soberania nasionál hodi dezenvolve rasik rekursu natural sira.
Konkluzaun: Simu loro-matan sa’e daruak
Projetu Greater Sunrise la’ós atu halo de’it esplorasaun ba rekursu naturais, maibé sai mós reflesaun esperansa koletiva ba nasaun Timor-Leste ne’ebé tinan barak ona luta ba soberanu totál no permanente tanba ne’e governu Timor-Leste nafatin ho kompromisu polítika ne’ebé klaru hodi hatudu ba nasaun Austrália liu husi kompañia Woodside inklui Joint Venture sira katak kadoras tenke mai Timor-Leste mak foin halo produsaun.
Vizitasaun husi kompañia Woodside hanesan istória boot no prezensa tomak sai mós pasu dahuluk ne’ebé forte tebes atu dezenvolve hamutuk projetu Greater Sunrise. Objetivo prinsipál delegasaun mai ho modalidade mak hanesan hatudu intensaun di’ak, komprimisiu ba tempu naruk no aliñamentu ba interesse sira kona-ba dezenvolvimentu projetu Kosta Súl inklui tau importánsia husi kontaktu diretu iha terrenu no espresa apresiasaun ba oportunidade atu aprende liután kona-ba prioridade dezenvolvimentu nasionál no vizaun estratéjiku Timor-Leste.
Iha kuadru teóriku kona-ba Valór-Esperansa deskobre katak projetu ne’e la’ós de’it enkuadra ba kontratu negósiu entre Governu no Kompoña maibé iha pontu rua ne’ebé importante nu’udar baze fundamentál mak hanesan:
- Espetativa rasionál katak implementasaun projetu Greater Sunrise sei justu no efisiente.
- Valór ne’ebé sei hetan ho forma benefísiu ne’ebé konkretu ba povu mak kampu traballu, infraestrutura, edukasaun, diversifikasaun ekonómiku no hametin identidade nasionál.
Nasaun ki’ik hanesan Timor-Leste iha istória polítika ne’ebé hetan hosi forma oioin, hosi luta no sakrifísiu, esperansa mak sai forsa sosiál. Governu kontinua mantein kredibilidade, transparénsia no partisipasaun públiku sei hametin espetativa ho pozitivu. Vise-versa enkuantu esperansa ba destribuisaun iha futuru la tuir valor espetativa ma sei nakfilak deskonfiansa no rezisténsia sosiál.
Greater Sunrise, nu’udar projetu nasionál, bele sai loron matan foun ida bainhira dezevolvimentu la’o ona, hodi bele fó naroman ba povu no nasaun iha futuru, buat sira ne’e hotu depende polítika governu no apoiu másimu hosi povu no polítika nain sira atu luta hamutuk ba interese nasionál, ho nune’e bele knaliza enerjia ne’e tuir esperansa povu nian, atu aproveita rikusoin mina no gás hosi tasi mai rai maran, ho totalmente.
Soberania atu define identidade nasaun mak hahú konstrui uluk dezenvolvimentu maske la fásil, maibé esperansa no orgullu ba nasaun nia identidade ne’e importante, konfiansa iha matenek mak determinasaun, esperansa sira bele realiza liuhosi jestaun ho justu, valór esperansa ba interese nasionál kona-ba Greater Sunrise boot liu mak dignidade no integridade nu’udar soberano total la’ós atu halo de’it esplorasaun.
Povu no nasaun nia esperansa ho valór presibidu loloos, Timor-Leste loos de’it materializa vitória ho politikamente independete hosi kolonialista no invazór Indonéziu, maibé sai mós nasaun ida ne’ebé bele konkretiza diresaun ba nia dezenvolvimentu nasionál. (*)
Referénsia:
- Konstituisaun Repúblika Demokrátiku Timor-Leste
- Dokumentu planu Estrategia dezevolvimentu nasionál, husi link:
- https://www.laohamutuk.org
- Id ofisial husi Jullie Fallon ne’ebé hakerek artigu no fó apresiasaun ba Governu Timor-Leste no komunidade iha Suai no Natarbora.
- Teori motivasi dalam pengambilan Keputusan “ membahas bagaimana harapan dan nilai mempengaruhi prioritas program kerja pemerintahan. Setiawan(2018)
- https://telkomuniversity.ac.id/17-teori-komunikasi-massa-menurut-para-ahli-mahasiswa-ilmu-komunikasi-wajib-tahu/
- Teori Pengharapan Nilai (The Expectacy-Value Theory)
- https://timor-leste.gov.tl/?p=44689&lang=en&n=1
- https://id.tatoli.tl/2023/11/21/woodside-tunjukan-komitmen-kembangkan-proyek-greater-sunrise/
- https://id.tatoli.tl/2024/04/08/studi-konsep-ekonomi-untuk-proyek-greater-sunrise-telah-dimulai/
- https://id.tatoli.tl/2025/06/23/menteri-francisco-ungkap-target-gas-pertama-greater-sunrise-pada-2032/
- Id Ofiasiál Facebook husi Ministériu Petróleu no rekursu Minerál
- Id Ofisiál Facebook Prezidente Repúblika Timor-Leste, José Ramos-Horta
Artigu ne’e hakerek la reprezenta instituisaun ne’ebé ha’u hakna’ar-an maibé hanesan liberdade espresaun atu ezerse hanoin hodi forma opiniaun públika.
Hakerek na’in estudante Programa Pós Graduasaun Siénsia Komunikasaun Sosiál Universidade Mercu Buana Jakarta-Indonézia.




