AINARU, 04 Setembru 2025 (TATOLI)—Governu liuhusi Ministériu Obra Públika (MOP) hamutuk ho Governu Austrália liuhusi programa PARTISIPA halo lansamentu amostra sistema teknolojia fibra ba estrada ho distánsia kilométru rua (2) iha aldeia Rileku, postu-administrativa Maubisse Villa, munisípiu Ainaru.
Projetu ne’e sei implementa husi nu’udar amostra daruak, tanba faze dahuluk implementa ona ihs Railaku, Ermera, maibé iha faze daruak perkore husi kompañia Aimen Unipesoál, Lda, ho durasaun tempu durante fulan neen (6) no ekipamentus modernu hanesan fibra no pavimentu ne’e sei apoiu direta husi Governu Austrália, enkuantu totál gastu ho montante $462,097.43.
Ministru Obras Públika, Samuel Marçal, hato’o agradesementu ba Governu Austrália liuhusi programa PARTISIPA ne’ebé indika fatin ida-ne’e hodi implementa sistema teknolojia ba amostra estrada nian, karik kualidade ne’e dura sei planu implemneta mós ba parte seluk.

“Hein katak estrada ida-ne’e sei ajuda tebe-tebes imi no la’ós ajuda atu fasilita movimentu ba merkadu de’it maibé bele mós fó espasu ba ambulánsia sira hodi mai tula ema moras ruma iha ne’e. Ohin, ha’u sa’e mai haree estrada ne’e aat tebe-tebes,” Ministru ne’e informa ba jornalista sira iha fatin atividade iha Rileku, Maubisse, Ainaru, ohin.
Nune’e, nia dehan, hodi Governu nia naran husu deskulpa ba komunidade sira hotu tanba Timor-Leste ukun-an durante tinan 23 ona, nune’e nia parte orgullu tebes ba povu ida-ne’e nia pasiénsia, maske barak mak sei moris iha susar nia laran hanesan halerik ba ahi, estrada no seluk tan.
“Imi mak eroi ida uluk kedas iha tempu rezisténsia no iha susar nia laran imi mak fó an ba konstrusaun nasaun ida-ne’e, imi mós komprende duni Estadu ida-ne’e nia kapasidade,” nia dehan.
Maske nune’e iha parte balun mak kestiona ho Ministéria Obra Públika nia servisu iha terrenu, maibé sira lahatene tanba sira la tuun ba terrenu hodi haree rasik kondisaun reál husi sosiedade sira-nian.
“Aleinde ne’e, osan barak liu mak Governu aloka suku no aldeia sira tanba iha sidade ne’e dalan atu aat mós ema hotu sei kontinua halo movimentu ba-mai, maibé kuitadu iha área rurál sira tinan naruk tebe-tebes la asesu ba infraestrutura bázika mós imi nafatin pasiénsia,” nia hateten.
Reprezentante Embaixadór Austrália iha Timor-Leste, Aaron Watson informa Governu Austrália servisu hamutuk ho Governu Timor-Leste kona-bá dezenvolvimenutu rurál hanesan projetu estrada rurál, projetu seluk hanesan bee-moos no Programa Dezenvolvimenutu Suku (PNDS) iha área rurál.
Nia dehan, servisu hamutuk ida-ne’e importante loos ho komunidade iha área rurál, ne’ebe uza ho projetu ne’e uza ekioamentu modernu fibra beton reforsadu ho fibra ba estrada, iha oportunidade di’ak tebes atu kolabora hodi servisu hamutuk ba kontrusaun ho modelu teknolojia garantia estrada sira dura ba tempu naruk.
“Materiál ho fibra ne’e importa ba projetu rua iha Ermera no Ainaru de’it. Ami iha materiál sufisiente ba projetu demostrasaun iha iha Ermera ho ida-ne’e. Materiál ida-ne’e bele uza Metru kubiku ida (1) ba estrada kilométru rua (2). Estimasaun bazeia ba ida-ne’e, materiál ne’e ho metru kúbiku ida (1) ho presu d$6.00,” nia esplika.
Prezidente Autoridade munisípiu Ainaru, Manuela Georginha Carmo Bucar Corteral, hato’o agradesementu ba projetu ida-ne’e ajuda duni ami Ainaru bele oferese dalan ne’ebé di’ak ba komunidade benefisiáriu husi aldeia tolu.
“Agradese ba projetu ne’ebé mak oferese dalan di’ak bá ami-nia komunidade Ainaru, benefísiu husi projetu ne’e bá aldeia tolu hanesan Mikitei, Rileku no aldeia Hautadu. Agradese tebes tanba fatin ne’e iha eskola, edifísiu xefe aldeia no mós komunidade mak hela iha ne’e, sira kontente tebes ho programa ida-ne’e bele fasilita sira-nia movimentu iha tempu udan no bai-loron la difikulta ona sira,” nia dehan.
Prezidente Autoridade munisípiu ne’e relata, tanba durante tinan barak estrada difikulta ba komunidade hela iha ne’e labele movimentu ba-mai ho transporte.
“Estrada ne’e durante sai difikuldade boot ba komunidade ne’ebé labele hala’o sira-nia movimentu ba-mai iha tempu uza ho transporte, maibé sira tenke la’o ho ain de’it,” nia hateten.
Reprezentante komunidade Rileku, Júlio Salsinha Barreto, sente kontente tebes ho polítika no obra Governu nian ne’ebé bele rezolve ona preokupasaun durante ne’e, tanba tinan barak ona la asesu ba estrada.
“Entaun, difikulta ami atu halo movimentu lori produtu ba faan iha merkadu no seluk tan, maibé agora ba sei la sai problema ona mai ami, nune’e ami prontu koopera ho Governu,” nia hateten.
Jerente empreza AIMEN Unipesoál, Lda, Nemezio Ricardo Mendonça, hateten sira sei esforsu hodi implementa obra ne’e ho di’ak to’o ramata, maske hanesan buat foun ida ba sira bainhira uza materiál modernu ne’e maibé nia sei garante kualidade.
“Durasaun kontratu ne’ebé iha durante fulan neen, nune’e sira sei esforsu, tanba daudaun ne’e sira aleinde prepara rekursu umanu maibe sira mós sei koordena ho komunidade Rileku rasik hodi ajuda iha projetu ne’e,” nia dehan.
Nia hateten, prosesu implementasaun sei hahú iha semana oin tanba sira sei mobiliza ekipamentu kontrusaun nian ba fatin referida.
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes




