BOBONARU, 16 Outubru 2025 (TATOLI)—Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, kinta ne’e, kondekora jornalista na’in-sia (9) ne’ebé lakon vida iha Timor-Leste tanba halo kobertura no luta ba Timor-Leste nia Ukun Rasik An, ho titlu póstumu Orden Kolár Timor-Leste.
Notísia Relevante: Balibo Five, “Tim Susi” sunu jornalista na’in-lima to’o mutuk
Orden Kolár Timor-Leste nian mak nasaun nia onra aas liu, ne’ebé fó ba indivídu sira-ne’ebé hala’o ona servisu esepsionál no meritóriu ba nasaun ne’e.
Kondekorasaun postuma ida-ne’e rekoñese katak jornalista sir- ne’e nia servisu ho aten-barani sai hanesan instrumentál hodi lori povu Timor-Leste nia susar ba mundu nia atensaun.
“Trajédia Balibó nafatin sai hanesan símbolu ida-ba jornalista sira-nia sakrifísiu iha zona konflitu no ba luta kontínuu ba responsabilidade no justisa ba kríme funu nian. Ita hato’o rekoñesimentu ba família sira, ativista sira, no Governu, tanba kontinua hodi hanoin kona-ba ‘Balibó Lima’ nia memória, hodi fó onra ba sira hanesan mártir nasionál,” Xefe Estadu Timor-Leste fó kondekorasaun ne’e, iha ámbitu komemorasaun Balibo Five ba da-50 no loron nasionál Liberdade Imprensa na da-tolu (3) ne’ebé selebra iha Balibo, Munisípiu Bobonaru.
Ramos-Horta hatutan, rekoñese papél importante jornalista hodi transmite informasaun ne’ebé nakonu ho lia-loos.
“Ita rekoñese papél importante jornalista sira seluk nian ne’ebé, ho korajen, profisionalizmu, no ho sentidu umanidade ne’ebé kle’an, dedika sira-nia an tomak hodi hato’o ba mundu kona-ba povu Timor nia luta ba liberdade no autodeterminasaun. Sira-nia relatóriu no sasin sira kontribui ba hasa’e konxiénsia internasionál kona-ba injustisa sira ne’ebé Timor-Leste hasoru, nune’e sai ona parte ida ne’ebé la bele haluha husi ita-nia istória rezisténsia no harii nasaun,” Horta tenik.
Serimónia Honra ne’e nu’udar parte sentrál husi Timor-Leste nia komemorasaun ba tinan 50 trajédia Balibo no Loron Nasionál Liberdade Imprensa nian, hodi garante katak memória no kontribuisaun husi jornalista sira ne’e konsagra ba nafatin iha konxiénsia nasionál.
Tuir Dekretu Prezidente Repúblika Nú. 102/2025: titlu póstumu Orden Kolár Timor-Leste nian kondekora ba jornalista na’in-sia (9) ne’ebé kompostu husi ema estranjeiru no timoroan ne’e mak hanesan;
- Gary Cunningham nu’udar jornalista ida-ne’ebé moris iha Nova Zelándia no operadór kámara nian ba kanal 7 Melbourne nian. Moris iha loron 27 fulan-Outubru tinan 1947, iha Wellington, Nova Zelándia, nia iha tinan 27 bainhira nia mate iha Balibo iha loron 16 fulan-Outubru tinan 1975.
- Tony Stewart nu’udar jornalista australianu no tékniku lian nian ba kanal 7 Melbourne nian. Nia maka joven liu hosi grupu, mate iha Balibo ho tinan 21 iha loron 16 fulan-outubru tinan 1975.
- Malcolm Rennie nu’udar jornalista no repórter britániku ida ba kanál 9, ne’ebé bazeia iha Sydney, Austrália. Nia mate iha Balibó iha 16 Outubru 1975, ho idade 29.
- Brian Petersu’udar jornalista britániku no operadór kámara nian ba Sydney nia kanál 9.. Nia iha tinan 26 bainhira nia mate hamutuk ho ninia kolega sira iha Balibo iha loron 16 fulan-Outubru tinan 1975.
- Francisco Borja da Costanu’udar poeta no jornalista, nia hakerek hino revolusionáriu “Foho Ramelau” no Timor-Leste nia hino nasionál, “Pátria”. Nia mate husi forsa Indonézia sira durante invazaun Dili iha loron 7 fulan-Dezembru tinan 1975, ho idade 29.
- Kamal Bin Ahmed Bamadhajnu’udar estudante Nova Zelándia-Malázia no ativista direitus umanus, husi New South Wales in Sydney. Nia mak sidadaun estranjeiru úniku ne’ebé mate iha masakre Santa Cruz 1991 iha Dili.
- Bernardinho Joaquim Afonso Guterres “Berekai” nu’udar ativista rezisténsia no jornalista ba Rádiu FM Matebian Lian, nia uza ninia transmisaun rádiu hodi mobiliza ba referendum 1999 nian. Nia hetan tiru no mate husi polísia Indonézia foin loron haat antes votasaun, sai hanesan símbolu internasionál ba violasaun direitus umanus iha Timór-Leste.
- Sander Thoenesjornalista Olandes ba Jornal Financial Times, nia hetan atribuisaun atu hato’o relatóriu kona-ba misaun pás INTERFET nian iha Dili. Nia mate husi soldadu Indonézia sira ne’ebé halai iha 21 Setembru 1999.
- Agus Mulyawan nu’udar jornalista Indonézia ida; nia dedika nia serbisu hodi halo kobertura ba Timor-Leste. Nia hetan oho hosi milísia iha loron 25 fulan-setembru tinan 1999, bainhira nia dokumenta hela istória sira kona-ba gerrilleiru no líder Falintil sira.
Tuir Dekretu Prezidente Repúblika No. 25/2014, Prezidente Ramos-Horta kondekora ona titlu póstumu Orden Kolár Timor-Leste nian ba:
Greg Shackleton nu’udar jornalista no repórter australianu ida ba kanál 7 ne’ebé bazeia iha Melbourne. Moris iha loron 24 fulan-agostu tinan 1946, iha Brisbane, Austrália, nia mate iha aldeia Balibo iha Timór-Leste ho tinan 29 iha loron 16 fulan-Outubru tinan 1975.
- Roger East nu’udar jornalista Australianu ida; nia halo viajen ba Timor hodi investiga kona-ba oho ema Balibó Five no ko-funda Ajénsia Notisioza Timor Lorosa’e. Nia mak repórter estranjeiru úniku ne’ebé hela iha Dili no hetan ezekusaun hosi forsa Indonézia sira durante invazaun iha loron 8 fulan-Dezembru tinan 1975.
Notísia Relevante: Sander Thoenes, Mate Ba Lia-Loos
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes





