DILI, 14 Abríl 2026 (TATOLI) – Governu liuhusi Ministériu Agrikultura Pekuária, Peska no Flores (MAPPF), tersa ne’e, ofisialmente lansa relatóriu kona-ba avaliasaun solu no mapamentu área potensiál ba dezenvolvimentu komoditi agríkola, pekuária, peska no floresta iha Timor-Leste.
Relatóriu referidu MAPPF ho Universidade Udayana Fakuldade Agrikultura Bali-Indonézia, iha tinan-2024 no 2025 halo peskiza ba munisípiu 12 inklui Oekusi no Ataúro, hodi halo estudu ida bolu evaluasaun ba uzu adekuadu rai nian.
“Semináriu ne’e importante tebes tanba ita fó sai rezultadu ba peskiza ne’ebé hala’o durante tinan rua, peskiza no estudu ida-ne’e ita bolu evaluasaun ba uzu adekuadu rai nian, objetivu atu haree ita-nia rai ne’e parte ida-ne’ebé mak bele halo atividade ba agrikultura, pekuária, peska no floresta”, Marcos da Cruz, hateten iha Komoro, Dili, ohin.
Nune’e, ohin halo lansamentu hodi hatudu katak estudu ne’e hotu ona no nia rezultadu bele fó Governu liuliu entrega ba Prezidente Autoridade Munisípiu sira bele estuda no sai referénsia ba sira halo dezenvolvimentu iha sira-nia munisípiu tanba estudu ne’e hala’o kada munisípiu entaun iha ne’ebá identifika ona barreira ka problema ne’ebé iha no oinsá buka nia solusaun iha hotu ona relatóriu.
“Tuir peskiza ne’e ita-nia rai munisípiu balun rai ladun bokur, no balun iha rai-bokur, no oinsá atu prevene rai labele halai, iha relatóriu ne’e iha hotu ona rekomendasaun no métodu tau hotu ita bele la’o tuir, entaun relatóriu ne’e sai baze ida ba ita-nia planeamentu ba oin, liuliu iha setór agrikultura, pekuária, peska no floresta ninian”, nia dehan.
Nia dehan, relatóriu ne’e importante tebes ba autoridade munisípiu sira bele halo planu tuir ida-ne’e tanba daudaun kada munisípiu sira prepara an atu simu podér lokál ka simu Governu lokál.
Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, hateten lansamentu relatóriu ohin ne’e importante tebes tanba husi relatóriu ne’e fasilita Governu bele halo planu la’o tuir, liliu kada munisípiu sira tanba Governu ida ne’e hakarak hahú ba dezenvolvimentu poder lokál ne’ebé sei reprezentante Governu iha munisípiu.
Nia haktuir, iha fulan kotuk ba hala’o ona observasaun ba munisípiu haree oinsá sira-nia esforsu an no preprasuan hodi simu poder lokal nune’e, iha ne’ebá husu sira oinsá tenke prepara an, ko’alia kona-ba estrutura, tenke hatene jere finansiamentu, administrasaun no seluk tan nune’e povu sente katak ukun an ne’e ho di’ak.
“Dalaruma ita ita ba foho ita-nia inan sira hasoru ita dehan imi ukun an ona maibé ami seidauk tanba ami seidauk sente ukun ne’e tanba laiha dalan, ahi no seluk tan nune’e ita halo esforsu oinsá ita hadi’a infraestrutura to’o povu, hodi sira mós sente”, Xanana dehan.
Xefe Governu ne’e hateten, tinan ne’e Timor-Leste komemora ninia aniversáriu ba da-24. Tenke halo analiza saida mak halo ona ba povu no rai ida ne’e, nune’e ba oin kontinua hadi’a povu nia moris,liuliu oinsá labele dependénsia makaas ba importasaun.
“Ita halo importasaun ba buat hotu, loloos buat ne’ebé ita bele kuda no halo rasik produsaun mós ita tenke halo hotu importasaun, nune’e husu ba Prezidente Autoridade sira, lori relatóriu ne’e ba estuda nune’e bele hatene imi-nia setór produtu ne’e saida. Ha’u sempre dehan katak ita tenke koñese uluk ita-nia munisípiu nune’e ita ne’e halo planu kada tinan tuir ida-ne’e”, nia dehan.
Vise Reitór Universidade Udayana Bali, Prf. Gusti Ngurah Alit Susanta Wirya, hateten, hodi lideransa Universidade Udayana no delegasaun Indonézia nia naran, hato’o apresiasaun boot ba Governu Timor-Leste, liuliu Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska, no Floresta, ba konfiansa no kooperasaun ne’ebé estabelese hodi hala’o peskiza ba rai no mapeamentu ba dezenvolvimentu potensiál agríkola, pekuária, peskas, no komoditi floresta iha Timor-Leste.
“Ami hato’o ami-nia apresiasaun ba parseria entre Timor-Leste no Universidade Udayana, ne’ebé iha fundasaun polítika ne’ebé forte, halo peskiza ida-ne’e hodi hamosu referénsia importante sira, hanesan hametin seguransa ai-han, jere rekursu rai no bee, no estrutura diresaun dezenvolvimentu rejionál ne’ebé integradu liután”, nia dehan.
Tuir nia, relatóriu refere sei ajuda Timor-Leste tanba daudaun Timór tama iha kapítulu foun ida iha rejiaun ne’e, sai nu’udar membru ofisiál da-11 ba mebru ASEAN. Ida-ne’e hanesan marku ida ne’ebé orgullu ba Timor-Leste, hodi hametin liután ninia pozisaun nu’udar parte vitál ba futuru Sudeste Aziátiku nian.
“Rezultadu peskiza ne’e sai hanesan fondsi ne’ebé forte atu harii sistema ai-han no jestaun rekursu ne’ebé sofistikadu liu, ho valór ekonómiku ne’ebé aas. Ida-ne’e hatudu Timor-Leste nia kapasidade ne’ebé signifikativu atu hametin seguransa ai-han nasionál, no haburas ekonomia rejionál ne’ebé sustentável”, nia dehan.
Nune’e husi relatóriu ne’e mós aliña ba dezenvolvimentu ekonomia verde liuhusi efisiénsia rekursu no konservasaun, no mós ekonomia liuhusi hametin peska, akikultura, no jestaun kosteira ne’ebé responsavel.
“Ami fiar katak kolaborasaun ida-ne’e sei la para iha relatóriu final ne’e maibé presiza loke nafatin oportunidade foun ba kolaborasaun. Ami afirma ami-nia kompromisu atu sai nafatin imi-nia parseiru nakloke, no relasaun entre universidade sira no departamentu enjeñaria sira tenke hametin nafatin nu’udar parte ba solusaun nasaun nian, iha espíritu amizade entre Indonézia no Timor-Leste”, nia konklui.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo




