DILI, 25 Abríl 2026 (TATOLI)—Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hala’o viajen ba nasaun Singapura hodi partisipa iha negosiasaun ronda datoluk kona-ba fronteira marítima entre Timor-Leste (TL) ho Repúblika Indonézia (RI).
Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão hala’o viajen iha tuku 09:00 dadeer ne’e ho aviaun Aero Dili.
Negosiasaun ronda da-toluk ne’e hanesan kontinuasaun hosi ronda daruak negosiasaun formál ne’ebé hala’o ona iha fulan-Agostu 2025 iha Dili no iha fulan Dezembru 2025 iha Jogyakarta, Indonézia.
Timor-Leste nia delegasaun ne’e lidera hosi Diretora Ezekutiva Gabinete Fronteira Terrestre no Marítima no atuál Xefe Gabinete Primeiru-Ministru, Elizabeth Exposto.
Nu’udár nasaun viziña sira iha rai no tasi ne’ebé fahe fronteira ba malu iha norte, oeste no leste, nasaun rua ne’e iha obrigasaun tuir Konvensaun Nasaun Unida kona-ba lei tasi nian ne’ebé koñesidu ho naran UNCLOS (United Nations Convention on the Law of the Sea) atu delimita sira-nia área mariña sira-ne’ebé sobrepoin malu nune’e bele klarifika estensaun hosi sira-nia soberania no direitu soberanu.
Hafoin konkluzaun ho susesu ba konsiliasaun obrigatória ho Austrália tuir UNCLOS no asinatura tratadu 2018 entre Timor-Leste no Austrália, estabelese sira-nia fronteira marítima iha tasi Timor, Timor-Leste tau-atensaun bá delimitasaun fronteira marítima ne’ebé sei iha ho Indonézia.
Tratadu Fronteira Marítima 2018 entre Timor-Leste ho Austrália espresamente hatur katak laiha prejuizu ba negosiasaun no delimitasaun fronteira marítima entre Timor-Leste no Indonézia.
Fronteira marítima importante tebes ba Timor-Leste tanba kompleta fronteira marítima permanente nu’udár prioridade nasionál bá Timor-Leste. Ida-ne’e hanesan pasu ikus hodi estabelese Timor-Leste nia soberania kompleta no direitu soberanu nu’udár Estadu independente.
Fronteira marítima ne’ebé klaru no konkorda ona fó serteja jurídika no permite Timor-Leste atu esplora ho responsabilidade, jere, proteje no dezenvolve nia rekursu tasi no tasi-okos inklui enérjia no peska. Ida-ne’e sei apoia dezenvolvimentu ekonómiku sustentavel, enkoraja investimentu no konfiansa negósiu no hametin planeamentu nasionál bá tempu naruk.
Reseita sira ne’ebé hetan hosi rekursu hirak ne’e, kontribui bá Timor-Leste nia fundu soberanu, ne’ebé dedika hodi apoia ekuidade interjerasionál no harii futuru ida-ne’ebé prósperu, inkluzivu no sustentavel bá povu Timor-Leste.
Indonézia maka Estadu arkipélajiku boot liu iha mundu ne’ebé kompostu hosi illa liu 1.000. Nasaun ne’e fahe fronteira marítima ho Estadu sanulu.
Daudaun ne’e, Indonézia konkorda ona ka konkorda ona parsialmente fronteira marítima ho Malázia, Austrália, Tailándia, Singapura, Índia, Papua Nova Guinéa, Vietname no Filipina.
Hosi nasaun sira-ne’e, Timor-Leste no Palau maka úniku nasaun rua ne’ebé maka Indonézia seidauk halo akordu ruma kona-ba fronteira marítima, maibé Indonézia hahú ona diskusaun ho nasaun rua ne’e.
Pontu situasaun negosiasaun fronteira marítima ho Indonézia maka,líder Timor-Leste ho Indonézia konkorda ona iha Agostu 2015 atu hafoun no habelar diskusaun bilaterál sira hodi kobre fronteira terrestre no marítima.
Timor-Leste ho Indonézia hahú diskusaun delimitasaun permanente ba fronteira marítima iha fulan-Setembru, tinan 2015.
Durante faze inisiu konsultasaun sira, nasaun rua ne’e hamutuk dezenvolve prinsípiu orientadór, metodolojia téknika no planu servisu ida bá negosiasaun sira.
Estadu rua kompromete atu negosia fronteira marítima permanente tuir lei internasionál, partikularmente UNCLOS.
Enkontru tékniku preliminár entre Timor-Leste ho Indonézia hala’o ona iha tinan 2018 nia rohan iha Bali no iha inísiu tinan 2019 iha Singapura no iha Bali. Enkontru sira-ne’e estabelese baze importante ba negosiasaun sira iha futuru.
Dezde tinan 2021 nia rohan, Timor-Leste ho Indonézia kontinua diskusaun liuhosi kanál diplomátiku sira hodi avansa delimitasaun pasífika ba sira-nia fronteira marítima, tuir lei internasionál no iha espíritu relasaun viziña ne’ebé besik.
Esforsu sira-ne’e inklui ona interkámbiu iha altu-nivel no enkontru informál sira-ne’ebé ho objetivu atu hetan kompriensaun mútua no loke dalan ba negosiasaun formál no substantiva sira.
Diskusaun kontinuasaun sira-ne’e rezulta marku importante ida ho akordu atu hahú negosiasaun formál fronteira marítima iha tinan 2024.
Área sira ne’ebé sai sujeitu bá delimitasaun maka Timor-Leste iha segmentu marítimu haat ne’ebé seidauk rezolve ho Indonézia, hanesan tuir-mai ne’e, dahuluk iha kosta súl, iha Tasi Timor, presiza halo negosiasaun ba fronteira marítima ba parte oeste no ba parte leste.
Daruak, iha norte, enklave Oe-Cusse hamosu kestaun espesiál tanba hale’u ho Indonézia. Datoluk, iha mós seksaun rua iha tasi sira hosi Batugadé to’o Illa Ataúru no liuhosi Estreitu Wetar tun bá Illa Jaco ne’ebé presiza halo delimitasaun.
Jornalista: Felicidade Ximenes
Editór: Xisto Freitas da Piedade





