Orlando da Cruz
Mestrando Universidade Estadual do Mato Grosso
Brasil
Timor-Leste hanesan país ida ne’ebé iha hela faze dezenvolvimentu (país em desenvolvimento), konstrui infraestrutura bázika no halo esplorasaun minerál sira hodi destrui no degrada foho lolon sira halo fragmentasaun habitat fó prejuizu no ameasa ba estinsaun biodiversidade sira hamosu dezekilíbriu ekosistema. Degradasaun ambientál ka ekosistema rai maran no akuátika sira aumenta ba bebeik bainhira polítika públika ida ohin-loron no ba futuru la tau responsabilidade ambientál no ekolójika sai sentru iha aspetu dezenvolvimentu infraestrutura sira iha ita-nia nasaun. No ikus-ikus ne’e ita akompaña no rona notísia iha mídia nasionál sira katak Federasaun Futebol Timor-Leste (FFTL) ho Governu da-IX planeia no hahú halo ona akordu atu konstrui estádiu ho padraun internasionál ida iha Tasi-Tolu Díli, ne’ebé sei finansia hosi FFTL rasik. Antes ne’e, FFTL no Governu da-IX koko konvense ona Igreja Katólika atu halo konstrusaun ida-ne’e maibé Igreja Katólika rasik la konkorda tanba konsidera dezenvolvimentu ida-ne’e destrói sítiu istóriku ne’ebé sai mós nu’udár fatin sagrada ida ba manifestasaun espirituál no fiar nian ba komunidade timoroan sira. Tuir notisia ne’ebé RTTL fó sai iha 27 abril 2026 katak Governu da-X no FFTL halo nafatin esforsu hodi konvense Igreja no sira hotu konkorda ona katak atu taka tomak lagoa ida entre lagoa tolu ne’e tama ona iha Sistema Nasionál Área Protejida Timor-Leste nian bazeia Dekretu Lei No. 5/2016, 16 marsu ne’ebé Governu rasik prodús no dekreta. Mai ita haree, halo análize no reflesaun hamutuk kona-bá transformasaun área ka lagoa Tasi-Tolu ba konstrusaun estádiu padraun internasionál iha futuru ho perspetiva sira liga ba dezenvolvimentu sustentável, konservasaun no krize ambientál globál daudaun mundu tomak enfrenta no preokupa.
- Perspetiva teórika no reflesaun kona-bá krize sosioambientál globál
Sékulu ida ohin loron mundu tama ona krize ida ne’ebé afeta diretamente umanidade, kriatura oioin (biodiversidade) no to’o ona nível ida afeta ita-nia planeta nia saúde kauza hosi asaun destrutiva, predatória no esploratória nakonu ho dezigualdade sosiál no ambientál iha mundu modernu koloniál. Tuir marsista sira, sistema ne’ebé hamosu dezigualdade hirak ne’e ka dudu mundu no sosiedade ba krize no infernu ne’e mak sistema kapitalizmu mai ho pensamentu modernismu no dezenvolvimentu teknosiénsia laiha limite hodi transforma mundu no sosiedade tradisionál ba moderna. Pensamentu hirak ne’e apoia hosi sistema estadu neoliberál sira ba interese akumulasaun kapitál halo superprodusaun no superesplorasaun matéria-prima hosi natureza rasik, no kontribui mós hosi pensamentu ejemóniku antroposentrismu, ne’ebé koloka ema sai sentru no superiór hodi kontrola natureza no buat hotu (Silva, 2022).
Hanesan Jason W. Moore dezenvolve pensamentu krítiku Capitaloceno, konkorda mós katak krize ambientál no klimátika ohin loron kauza hosi sistema kapitalismu organizadu sira esplora natureza ho forma esesiva deziguál no destrutiva hamosu krize ambientál no klimátika, no teze kapitalosenu ida-ne’e halo interpretasaun jeoistóriku ida ne’ebé harii liuhosi análize istória siénsia klimátika nian, maibé la konkorda antroposentrismu ka antroposenu populár ne’ebé haree hosi argumentu jeolójiku nian hodi jeneraliza umanidade ein-jerál (Moore, 2024).
Aleinde ne’e, iha mós pensamentu, paradigma no movimentu kontraditória sira seluk hanesan ekosentrismu no movimentu ekolojia kle’an (Deep ecology) ka ecosophy dezenvolve hosi Arne Naess mai ho prinsípiu ida katak todo ser vivo deve ter um direito igual de viver e florescer signifika kriatura moris sira hotu iha direitu hanesan no liberdade atu moris, tuir prinsípiu ida-ne’e katak buat moris hotu iha sentimentu, hanoin no halo interasaun ba malu la’ós ema mak iha de’it hanoin no sentimentu hodi esplora fali kriatura sira seluk (Naess, 2005 & Monteiro, 2023).
Prinsípiu ida-ne’e deskreve mós iha ekolojia mentál ne’ebé ko’alia kona-bá ekolojia interiór (mundu/natureza interna ka natureza iha ita-nia laran: mente, amor, kompaisaun) nia relasaun mútua ho ekolojia esteriór (mundu/natureza esterna: komponente biótiku no abiótiku) iha Leonardo Boff nia livru “Ecologia: Grito da Terra e Grito dos Pobres”. Relasaun hirak ne’e, tuir Boff katak iha mundu rua ne’e sempre iha relasaun ba malu, se mundu esteriór ne’e moras ka iha krize ne’e hatudu katak ita ema nia mundu interna mós iha moras no ita iha agresaun kontra natureza no vontade dominasaun tanba iha ita ema nia laran ne’e funsiona vizaun no emosaun sira ne’ebé lori eskluzaun no violénsia (Boff, 2004). Bazeia relasaun hirak ne’e tuir Bateson (1985) & Naess (2017), ekolojia mentál hanaran mós ekolojia kle’an (Tavares, 2022).
No Leonardo Boff mós konsidera katak krize ohin loron ita hasoru ne’e krize sivilizatória ida, ne’e mosu tamba ita falta ethos do humano “cuidado” nian nu’udár modo de ser essencial, iha etika ka ethos do humano “cuidado” mak ita hatene no bele identifika esénsia sira hanesan prinsipiu, valór, atitude sira ne’ebé orienta ita atu halo buat di’ak no halo vida ne’e iha Bem-Viver ka bem-estar koletivu no vida ne’ebé bele armonia ho natureza (Boff, 2014). Além de étika kuidadu ida-ne’e, Boff mós hateten katak responsabilidade ba planeta ne’e nu’udár étika ekolójika ida no nia konsidera katak étika sosiedade dominante ohin loron nian mak utilitarista no antroposéntrika (Boff, 2004).
Relasiona ho etika responsabilidade ba planeta ida ne’e, Hans Jonas mós hakerek ona iha nia livru ho nia títulu Princípio Responsabilidade: Ensaio de uma ética para a civilização tecnológica ne’ebé publika iha tinan 2006. Hans Jonas nia pensamentu sira iha livru ensaiu ida-ne’e relevante tebés ho kontestu krize ambientál kontemporánea nian kauza hosi dezenvolvimentu teknosiénsia la integra responsabilidade. Iha prinsípiu responsabilidade ida-ne’e propoin mudansa perspetiva ida katak desizaun kona-bá kresimentu ekonómiku labele sai kritériu úniku, no prinsípiu ida-ne’e bele sai hanesan baze ida ba polítika sustentável ne’ebé haree planeta la’ós de’it rekursu ida atu esplora, maibé sistema kompleksu ida ne’ebé tenke prezerva (FocoGeo, 2026).
Iha mós korrente ideolójiku bo’ot rua ne’ebé mosu iha finál sékulu XIX iha Estadus Unidus mak prezervasionizmu no konservasionizmu mai ho pozisaun kontraditória ba dezenvolvimentu sira mai ho konsepsaun ne’ebé defende kresimentu ekonómiku ho kustu saida de’it la konsidera impaktu sira ba ambiente naturál no esgotamentu rekursu naturál sira. Iha korente rua ne’e iha diferente tanba prezervasionizmu defende protesaun natureza nian la konsidera ninia valór ekonómiku ka utilitáriu ne’ebé mai ho karakter protetivu no propoen área sira ne’ebé livre hosi interferénsia no degradasaun, konsidera ka haree ema sira hanesan responsável ba perturbasaun ekilíbriu ambientál. No Konservasionismu kontempla domin ba natureza maibé kombina ho ninia utilizasaun rasionál no jere ho kuidadu ita-nia espésie no konservasionizmu atua ka hamrik entre prezervasionizmu no dezenvolvimentu nia klaran sai fundasaun ida ba polítika dezenvolvimentu sustentável sira, ne’ebé maka buka modelu sira ne’ebé garante kualidade moris ohin loron nian, maibé ida-ne’e la estraga rekursu sira ne’ebé maka jerasaun sira presiza iha futuru, ho hanoin ida atu hamenus de’it utilizasaun matéria-prima sira, uza enerjia renovável, hamenus kresimentu populasaun nian, kombate hamlaha, muda padraun konsumu nian, ekuidade sosiál, respeita biodiversidade no inklui prinsípiu balun iha polítika ambientál ba prosesu foti desizaun ba dezenvolvimentu ekonómiku. Propoin mós dezignasaun ba área protejida sira, pur-ezemplu, iha ekosistema sira ne’ebé frajil nakonu ho espésie endémiku sira maibé ameasadu ba estinsaun, entre sira seluk (Araguaia 2011 & Silva, 2014).
Papa Francisco rasik mós rejeita destruisaun natureza sira hodi hamosu krize ekolójika globál aleinde grupu teológu sira seluk. Iha tinan 2015, Papa Francisco rasik hamosu ona ensiklika Laudato Si, ne’ebé daudaun sai ona pensamentu ekoteolójiku/ekolojia integrál, movimentu no paradigma ida lori inspirasaun bo’ot ba ambientalista sira iha mundu tomak atu kuida, proteje no konserva ambiente no planeta ida-ne’e nu’udár casa comum ida.
Iha ensiklika Laudato si ne’e haktuir, ema judeu-kristaun sira iha Europa interpreta sala Bíblia antigu testamentu fó kbiit ba ema atu domina planeta (dominion over the earth) sai enkorajamentu ida ba sira hodi domina nasaun seluk, halo esploitasaun no destruisaun ba natureza. Tuir Papa Francisco, ita tenke rejeita nosaun ida katak, Maromak kria ita husi ninia imajen nune’e ita mak domina no estraga natureza (Silva, 2022).
- Enkuadramentu legál sira ba protesaun ambientál iha Timor-Leste
Iha konstituisaun RDTL, protesaun meiu ambiente no konservasaun rekursu naturál sira ne’e nu’udár objetivu no dever fundamentál estadu ne’ebé konsagra iha artigu neen (6). Bazeia lejislasaun ida-ne’e, Governu rasik kria tan Rezolusaun, Dekretu-Lei no ratifika ka adota protokolu no konvensaun oioin ne’ebé liga ba protesaun no konservasaun ambientál sira, mak hanesan Dekretu-Lei N0 26/2012 de 04 de julho kona-bá Lei baze ambientál; Dekretu-Lei N0 5/2016 de 16 de Março kona-bá Lei Protesaun Área Protejida sira no Dekretu-Lei N0 6/2020 de 6 de fevereiro kona-bá Réjime Jurídiku ba Protesaun no Konservasaun Biodiversidade, kria Rezolusaun governu n.º 27/2023 de 31 de Maio kona-bá Polítika Nasionál Oseanu Timor-Leste no Planu Nasionál Meiu-ambiente. No ratifikasaun ba konvensaun internasionál importante sira hanesan: Konvensaun Nasaun Unida nian kona-bá Diversidade Biolójika, Konvensaun Kuadru Nasaun Unida kona-bá Mudansa Klimátika, Konvensaun Zona úmida no konvensaun relevante sira seluk tán.
Objetivu kria enkuadramentu legál internasionál, nasionál no polítika nasionál hirak ne’e sai hanesan kontribuisaun ida atu proteje patrimóniu naturál sira no oinsa atinje objetivu dezenvolvimentu sustentável 2030 nian ba da-XIII kona-bá papel atu foti asaun urjente hodi kombate mudansa klimátika no nia impaktu sira no objetivu ba da-XV kona-bá atu proteje biodiversidade no restaura degradasaun ambientál hodi garante ekilibriu ekosistema, promove valór ekoturismu no uzu sustentável ba rekursu hirak nu’udár fonte rikeza ba apoia kreximentu ekonómiku Timor-Leste nian iha tempu ohin loron no iha futuru.
- Lagoa Tasi-Tolu no nia importánsia sira
Lagoa Tasi-Tolu lokaliza iha Suku Comoro, Postu administrativu Dom Aleixo, Munisípiu Dili ho ninia altitude hosi nível tasi nian ho metru 0 to’o 403. Rekoñesidu hanesan área úmida protejida ida ho importánsia ekolójika, kulturál no turistika ne’ebé aas tebés ba komunidade lokál sira liu-liu ba komunidade iha sidade kapitál Díli nian ho ninia área protejida totál iha 700 ektare, aleinde ne’e dezigna hanesan mós Parke Dame nian ida iha ita-nia rai doben Timor-Leste. Daudaun sai hanesan área degradada ida iha Díli tanba tesi ai-parapa ne’ebé hale’u lagoa hodi destrui habitat sai fatin deskansa ba manu sira, okupa rai ne’ebé iha lagoa ninin sira, soe lixu oioin liuliu lixu doméstiku nian hodi kontribui ba poluisaun no konsekuente deteriorasaun ba kualidade ambiente lagoa nian, nst (Branco, 2024).
Prátika destrutiva hirak ne’e haluha lagoa nia importánsia nu’udár ambiente dos viventes. Ambiente dos viventes sai hanesan espasu fíziku ba buat moris sira atu bele halo interasaun, adaptasaun no luta ba sobrevivénsia, maibé ser moris sira depende ba limitasaun no influénsia sira ne’ebé maka impoin hosi sira nia ambiente atu kontinua eziste ka ambiente mós bele restrinje no permite vida ba ser moris sira (GERALDINO, 2014, Cantelli., et al, 2019). Konseitu ambiente nu’udár konjuntu hosi sistema fíziku, biolójiku no kímiku no ninia relasaun sira ho fatór ekonómiku, sosiál no kulturál ninia efeitu diretu ka indiretu ba kualidade moris ba ser moris sira ne’e define mós iha ita-nia lei baze ambientál Timor-Leste.
Tuir Branco (2024), Lagoa Tasi-Tolu iha valór importánsia sira mak hanesan:
- Valór ekolójiku sai hanesan zona úmida ne’ebé iha importánsia boot sai habitat ba diversidade espésie akuátiku sira, aleinde ida -ne’e Lagoa Tasi-Tolu sai hanesan fatin deskansa ba manu migratóriu sira hosi norte Austrália nian inklui pelikanu australianu sira durante tempu bailoron;
- Valór ekonómiku-iha poténsia ba dezenvolvimentu servisu peska no psikultura (kriasaun boek tasi) sira kontribui diretamente ba rendimentu ekonómiku adisionál ba komunidade sira;
- Valór estétiku no turístiku-Restaura no promove kualidade ambientál degradada iha lagoa sai fatin turístiku no beleza estétika atrativa ba turista lokál no internasionál sira no bele mós dezenvolve peska esportiva sira hodi kontribui rendimentu ekonomia ba komunidade lokál no reseita públika ba Estadu;
- Valór istóriku no kulturál-nu’udár íkonu no símbolu ba sidade tanba sai sasin ba akontesimentu trájiku sira iha periodu rezisténsia kontra okupasaun indonézia, ne’ebé tuir relatóriu CAVR katak ativista, ema rezisténsia no kombatente barak mak ema oho hodi soe ba lagoa laran aleinde hosi selebrasaun misa hosi Papa João Paulo II iha 12 outubru 1989 no restaurasaun independénsia iha 20 maiu 2002 hafoin ita manán iha konsulta populár iha 30 agostu 1999, no resentemente selebrasaun misa hosi Papa Francisco.
- Sai kampu estudu sientífiku iha área limnolojia ba dosente, peskizadór, akadémiku no estudante sira iha universidade rai laran;
4. Estatutu ba área protejida Lagoa Tasi-Tolu
Tuir Lei Bee nian (sigla português: LA) no Kuadru Diretiva Bee nian (sigla português: DQA) estabelese hosi Uniaun Europeia, zona protejida sira mak zona sira ne’ebé presiza protesaun espesiál tuir lejislasaun komunitária no ho relasaun ba protesaun bee iha área superfísiál no iha rai-okos ka konservasaun habitat no espésie sira ne’ebé depende diretamente ba bee. Tuir Lei Bee nian (sigla português: LA) iha artigu 4, alínea (j) katak zona protejida sira mak kompostu hosi zona sira ne’ebé dezignadu hanesan kaptasaun bee destina ba produsaun ba konsumu umanu; zona sira ne’ebé dezigna hanesan protesaun ba espésie akuátika sira ho interese ekonómiku; zona sira ne’ebé dezignadu hanesan bee ba halo rekreasaun (bee hariis nian); zona sira ne’ebé dezignadu nu’udar zona vulnerável; zona sira ne’ebé dezignadu hanesan zona sensivel ba nutriente sira; zona sira ne’ebé dezigna ba protesaun habitat no fauna no flora selvajen no konservasaun manu fuik sira (APA, 2022 & Branco 2024).
Iha Dekretu-Lei No. 26/2012, loron 4 fulan Jullu, Lei Baze Meiu Ambiente nian, área protejida sira mak área delimitada hosi rai, bee-moos ka tasi ne’ebé dedika ba protesaun no manutensaun ba biodiversidade, meiu-ambiente no rekursu asosiadu ba diversidade kulturál liuhosi meiu legál ka meiu efetivu sira seluk.
Tuir Dekretu-Lei N0 5/2016 de 16 de Março, Sistema Nasionál Área Protejida nian iha artigu 11, alínea (1) mós define área protejida sira maka rai, bee-moos, rai-maran, ekosistema kosteiru ka tasi-ibun nian ne’ebé destina ba protesaun no konservasaun ba biodiversidade terrestre no tasi nian, jeodiversidade, servisu ambientál sira no valór sientífiku, ekolojiku no kulturál sira ne’ebé asosiadu, hanesan prevee iha lei ida ne’e. No iha artigu 12 ko’alia kona-bá tipolojia área protejida, hateten katak klasifikasaun ba área protejida ida hakarak atu fó ninia estatutu protesaun legál ida ne’ebé apropriadu ba rikusoin no valór sira ne’ebé hakarak atu prezerva, kategoria tipolojia prinsipál sira maka hanesan: Parke Nasionál, Santuáriu Vida Selvajen, Monumentu Naturál, Rezerva Naturál, Paizajen Protejidu. Iha dekretu lei ne’e rasik, dadaun rejista ona área protejida total 46 mak hanesan Rezerva Naturál Ákuatika ho total rua (2) no Área Protejida Rai-maran ho total 44 inklui Lagoa Tasi-Tolu maske seidauk define klaru ninia status ka tipolojia área protejida hirak ne’ebé hakerek ona iha artigu 12.
Entre tipolojia hirak iha dekretu lei protesaun área protejida, ita haree tipu área protejida iha artigu 21, alínea 1 hateten katak paizajen protejidu maka área ida ne’ebé iha interasaun entre ema no natureza kria ona karakterístika úniku sira ho valór estétiku, kulturál, ekolojiku, ka biolójiku sira no prezerva relasaun ida ne’e esensiál atu garantia protesaun no konservasaun. No iha artigu 22, alínea 1 mós hateten katak atu sai nu’udár rezerva naturál ida, área ne’e iha karakterístika interese espesiál hanesan ekolójiku, sientífiku, jeolójiku ka jeomorfolójiku no iha fatin lulik ka fatin ne’ebé dezignadu atu proteje espésie ka habitat espesífiku sira (Timor-Leste, 2016).
Konkluzaun
Tuir análize no konfirmasaun dadus sira hosi dokumentu legál dekretu lei sira, rezultadu peskiza sientífiku no referénsia sira seluk, Tasi-Tolu iha valór patrimoniál naturál no istórika sira merese tama iha área protejida ho tipu Rezerva Naturál no Paizajen Protejida ida iha Timor-Leste. Iha rezultadu peskiza sientífika, konfirma ho referénsia sira seluk katak Tasi-Tolu iha valór ekolójiku, valór ekonómiku, valór estétiku no turístiku, valór istóriku no kulturál, kampu ba estudu sientífiku nu’udár evidénsia no baze ba Rezerva Naturál iha artigu 22, alínea 1 no Paizajen Protejida iha artigu 21, alínea 1 kona-bá Sistema Nasionál Área protejida aprova ho Dekretu-Lei N0 5/2016, 16 marsu.
Lagoa Tasi-Tolu hanesan zona protesaun habitat ba flora no fauna selvajen ka fatin deskansu ba manu-fuik sira liu-liu espésie endémika sira Timor nian (valór ekolójiku); iha paizajen furak, zona rekreasaun, poténsia ba peska esportiva atraente ba turista lokál no internasionál (valór estétiku no turístiku); sai kampu estudu sientífiku iha área sira hanesan limnolojia, biolojia, siénsia ambientál, peska no siénsia mariña ba dosente, peskizadór, akadémiku no estudante sira iha universidade rai laran ka rai li’ur.
No haree hosi kontextu istóriku nian ne’ebé haktuir hosi relatóriu CAVR hateten katak ema rezisténsia barak mak prointegrasionista indonéziu oho hodi soe ba lagoa laran; sai fatin Restaurasaun Independéndia ba dahuluk iha 20 maiu 2002 hafoin ita manán iha konsulta populár iha 30 agostu 1999; fatin ba vizita sua Santidade Papa João Paulo II no Papa Francisco no preparasaun ba vizita ida-ne’e ita konstrui uma adat no altár sai memória no valór istóriku, espirituál iha Timor-Leste.
Ita haree valór hirak ne’e, ita presiza prezerva no halo protesaun integrál ba Lagoa Tasi-Tolu nu’udár patrimóniu naturál, kulturál no istóriku ho nia valór uzu sustentável indiretu, daudaun sai hanesan área ka zona vulnerável no degradada ida, la’ós destruisaun ka sobu hodi konstrui fali estádiu internasionál ne’ebé ho nia tamañu ka eskala bo’ot halakon nia orijinalidade no valór patrimóniu hirak ne’e, hodi kontribui fila-fali ba fragmentasaun habitat hodi fó prejuizu no ameasa ba estinsaun biodiversidade sira liuliu aves endémika sira halo migrasaun ba fatin seluk hamosu dezekilíbriu ekosistema.
Entaun halo konstrusaun ida ho eskala bo’ot hodi destroi lagoa ne’e sai hanesan mós fallansu polítika atu rezolve degradasaun no vulnerabilidade ambientál ka inkapasidade atu rekonsilia entre dezenvolvimentu ho sustentabilidade ekosistema, deskuida no falta responsabilidade ambientál viola ka ignora enkuadramentu legál internasionál no nasionál sira kona-bá protesaun bee, ekosistema no biodiversidade sira governu rasik mak prodús no ratifika.
Ita kria no adota enkuadramentu legál internasionál, nasionál no halo politika nasionál liga ba protesaun meiu ambiente hirak ne’e ho objetivu atu proteje patrimóniu hirak ne’e no oinsa atinje mós objetivu dezenvolvimentu sustentável 2030 nian kona-bá papel atu foti asaun urjente hodi kombate mudansa klimátika no nia impaktu, no mós atu proteje biodiversidade no restaura degradasaun ambientál hodi garante ekilibriu ekosistema, promove valór ekoturismu no uzu sustentável ba rekursu hirak nu’udár fonte rikeza ba apoia kreximentu ekonómiku Timor-Leste nian iha tempu ohin loron no iha futuru. Maibé realidade la halo politika diresiona ba ODS 2030 ida ne’e, planeia atu halo fali pratika kolonialidade natureza no podér ne’ebé deasvaloriza patrimóniu nakonu ho valór istóriku, kulturál, ekolójiku, estétiku, turístiku no sientífiku sira ne’ebé kontribui tebés ba dezenvolvimentu sustentável iha Timor-Leste.
Referénsia sira
Boff, L. (2004). Ecologia: grito da terra, grito dos pobres.
Boff, L. (2014). Saber cuidar: ética do humano – compaixão pela terra (20ª ed.). Petrópolis, RJ: Vozes.
Branco, A. F. (2024). Levantamento das fontes de poluição ambiental do Lago Tasi Tolu, Posto Administrativo Dom Aleixo Município Díli, Timor-Leste (Master’s thesis, Universidade do Porto, Portugal).
Cantelli, J. R., Fornazieiro, M. P. A., & Marcucci, J. C. (2019). Natureza, meio ambiente e sustentabilidade: revisão histórica dos conceitos e suas correlações na ciência geográfica. In Congresso Brasileiro de Organização do Espaço (Vol. 2, pp. 185–197).
Dekretu-Lei N0 26/2012 de 04 de julho. Lei baze ambientál.
Dekretu-Lei N0 5/2016 de 16 de março. Lei protesaun área protejida sira.
Monteiro, T. D. A. A. (2023). A ecologia profunda e aplicações para a atual crise ecológica.
Silva, A. B. da. (2022). Eko-Teolojia, Eko-Sosialismu No Eko-Muberismu; Planeta mak Humanidade nia Uma (p. 2). Revista Agroecologia. Kdadalak Sulimutuk Institute.
Silva, I. D. F. (2014). Preservação e conservação da reserva legal: novos debates. Rota das Emoções. Turismo Estudos e Práticas, 79–101.
Tavares, S. (2022). Ecologia e decolonialidade: implicações mútuas. São Paulo: Paulinas.
https://focogeo.com/principio-responsabilidade-hans-jonas/
https://www.researchgate.net/publication/384809113_Capitalocene




