DÍLI, 06 Jullu 2026 (TATOLI) – Uma-kain 35 iha Aldeia Beto Tasi, Suku Madohi, Postu Administrativu Dom Aleixo, Munisípiu Díli, ne’ebé afetadu husi projetu alargamentu pista Aeroportu Internasionál Presidente Nicolau Lobato, husu Governu atu selu indemnizasaun molok hala’o deslokamentu ka hasai sira husi sira nia fatin.
Porta-voz komunidade afetada, Helder da Silva, hateten komunidade la konkorda ho tipu despeju ne’ebé Governu foti, liuhusi Diresaun Nasionál Terras no Propriedade (DNTP) hodi fó prazu loron 10 ba komunidade atu hamamuk fatin.
Lori komunidade nia naran, Helder husu atu Governu respeita sira nia direitu no buka solusaun ne’ebé justu.
“Ami, komunidade afetadu ba projetu alargamentu pista Aeroportu Internasionál Presidente Nicolau Lobato, ne’ebé kompostu husi proprietáriu no posuidór sira ba parsela rai hamutuk 57 ne’ebé atualmente konsidera nu’udar “rai disputadu ho Estadu”, hakarak hato’o ba públiku no ba autoridade kompetente sira katak ami la konkorda ho medida despezu forsda ne’ebé Governu liu hosi Diresaun Nasionál Terras no Propriedade notifika ba ami ho prazu ba loron sanulu(10) atu hamamuk rai no uma sira,’’ – Porta-Voz Helder da Silva hateten ba Jornalista sira iha Aldeia Beto, ohin.
Tuir nia, komunidade afetada la kontra projetu espansaun Aeroportu no mós la kontra dezenvolvimentu nasaun. Nia dehan komunidade komprende katak projetu ne’e importante ba interese públiku no dezenvolvimentu ekonomia Timor-Leste.
“Maibé dezenvolvimentu ida-ne’e tenke hala’o tuir prinsípiu Estadu de Direitu, respeita lei sira ne’ebé vigora no garante direitu fundamentál sidadaun sira nian,” nia dehan.
Helder esplika katak projetu espansaun aeroportu afeta parsela rai hamutuk 215. Husi total ne’e, maioria proprietáriu sira simu ona kompensasaun no indemnizasaun. Maibé, parsela 57 ne’ebé komunidade okupa atualmente konsidera husi Estadu hanesan “rai disputadu”, no to’o agora seidauk hetan indemnizasaun.
Nia afirma katak proprietáriu no posuidór sira iha parsela 57 ne’e iha dokumentu, prova istórika no hela durante tinan barak, balun hahu kedas husi administrasaun portugesa, kontinua iha administrasaun Indonézia no nafatin hela to’o tempu ukun-an.
Tanba ne’e, komunidade afetada husu Governu atu: “Suspende medida despeju to’o disputa kona-ba titularidade rai rezolve legalmente; respeita prosesu judisiál ne’ebé atualmente la’o hela iha tribunál; garante tratamentu iguál ba komunidade afetada hotu; assegura kumprimentu ba lei nasionál no padraun internasionál relevante sira; no promove diálogu no solusaun ne’ebé justu, dignu no sustentável, ho respeitu ba direitu propriedade komunidade.
Iha fatin hanesan, advogadu husi Rede Ba Rai, Júlio da Silva, hateten katak komunidade sempre hili dalan legál hodi buka justisa no respeita independénsia tribunál.
Tuir advogadu ne’e, komunidade afetada hahú ona prosesu legál iha tribunál hodi husu rekoñesimentu ba sira nia direitu propriedade.
Nia hateten katak prosesu ne’e sei hela iha apreaiasaun hosi autoridade judisiál kompetente no to’o agora seidauk iha desizaun finál ne’ebé rezolve disputa titularidade rai.
Tanba ne’e, nia konsidera katak medida despeju molok iha desizaun judisiál definitiva bele hamosu prejuízu grave no irreparável ba komunidade afetada.
Júlio dehan mós katak projetu dezenvolvimentu ne’ebé envolve dezlokamentu komunidade tenke kumpre Konstituisaun no lei sira kona-ba expropriasaun ba interese públiku, inklui obrigasaun atu fó indemnizasaun justu no garante kondisaun moris adekuada ba ema afetadu sira.
Nia mós apela ba parseiru dezenvolvimentu internasionál, hanesan ADB, JICA no Governu Austrália, atu asegura katak implementasaun projetu ne’e respeita prinsípiu internasionál sira kona-ba konsultasaun efetiva, proteksaun ba komunidade afetada, restaurasaun moris no kompensasaun adekuada molok hala’o deslokamentu.
Jornalista: Camilio de Sousa
Editór: Filomeno Martins




