iklan

EKONOMIA, DILI

Projetu solár PV bele poupa orsamentu Estadu kada tinan to’o millaun $40

Projetu solár PV bele poupa orsamentu Estadu kada tinan to’o millaun $40

Ministru Obras Publika, Samuel Marcal. Foto /TATOLI

DILI, 16 Jullu 2026 (TATOLI)—Ministériu Obra Públika hamutuk ho empreza konsórsiu EDF Power Solution (Franca), I-Envioronment Investiments Pacific (Japaun) no Eletrisidade Timor-Leste (EDTL) asina kontratu ba projetu solár Photovoltaic (PV; Photo=Naroman no Voltaic=Eletrisidade) iha Postu Administrativu Laleia, Munisípiu Manatutu.

Ministru Obra Públika, Samuel Marçal, hateten projetu ida-ne’e sei prodús eletrisidade husi painél solár no sistema armazenamentu batéria 80 MWh, kapasidade 90 MWp-72 MWac no iha estimasaun poupansa na orsamentu Estadu kada tinan to’o millaun $40.

Nia hateten, ohin asina tan dokumentu balun hodi kompleta ba projetu solár PV ho nia kapasidade megawatt 70. Maske prosesu ne’e lori tempu naruk maibé ohin konsege finaliza ona no fiar katak iha loron 23 Jullu semana oin bele halo lansamentu.

“Husi projetu ne’e bele iha estimasaun ba poupansa ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) kuazé to’o millaun $40 ba tinan ida, aleinde ne’e bele mós rekolla reseita,” Ministru Obra Públika ne’e relata ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin Kaikoli, ohin.

Governante ne’e afirma, projetu enérjia solár PV ne’e atu apoiu tan jeradór enérjia iha Hera inklui fatin seluk hodi fornese enérjia eletrisidade ba territóriu nasionál no enérjia ida-ne’e prodús husi loromatan.

Aleinde ne’e nia mós orienta ekipa téknika sira hodi identifika tan fatin seluk ne’ebé sei sai alvu ba implementasaun solár PV liuhusi loromatan. Tanba projetu ne’e investe husi kompañia privadu ne’ebé servisu hamutuk ho Banku Mundiál no EDTL, signifika banku fó inpréstimu ba kompañia la’ós ba Governu.

Reprezentante Banku Mundiál iha Timor-Leste, David Freedman, reforsa tan katak projetu ida-ne’e mekanizmu finansiamentu ka investimentu husi setór privadu ho totál millaun $85,6, entaun sei la fó todan ba orsamentu Estadu, impréstimu husi empreza konsórsiu.

“Projetu ne’e garante bele atinje to’o 2050 no ita uza ambiente (loromatan) hodi prodús enérjia, entaun ita sei la depende ba importasaun kombustível,” nia dehan.

Nia dehan, sira iha kompromisu boot Jodi servisu hamutuk ho parte hotu-hotu atu bele atinje ho susesu tuir objetivu ne’ebé iha tanba projetu ne’e sei konklui iha 2028.

Enkuantu benefísiu husi projetu ne’e ba Timor-Leste mak redús dependénsia ba kombustível diesel ba sentrál elétrika. hamenus kustu prodús eletrisidade iha tempu naruk, habelar untilizasaun enérjia renovavel no hamenus emisaun karbonu, no kria oportunidade servisu durante faze konstrusaun no operasaun.

Jornalista : Alexandra da Costa

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!