BOBONARO, 27 janeiru 2023 (TATOLI)-Sentru Lojístika Nasionál (CLN, sigla portugés) hamutuk Japan International Cooperation Agency (JICA), sesta ne’e halo sorumutu hodi sensibiliza presu produtu lokál ba agrikultór sira iha postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro.
Iha sorumutuk ne’e alende sensibliza presu produtu lokál, CLN mós introdús kona-ba sistema no preximentu sira ba prosesu pagamentu kobre produtu ho variedade hitu ne’ebé mak sai ona prioridade governu sosa, hanesan hare- kulit, koto, batar, foos, fore-mungu no fore-metan.
Diretór Ezekutivu CLN, Jacinto Paizo, esplika, enkontru ne’e hanesan kontinuasaun akordu ida ho parseiru JICA kona-bá projetu hasa’e produtu lokál ba grupu agrikultor sira iha área rurál ne’ebé hahú kedas iha tinan 2015, ne’ebé tuir planu sei finaliza iha 2023 nia rohan.

Hosi projetu ne’e governu liuhosi CLN tau prioridade sosa produtu lokál, ne’ebé iha Maliana konsege sosa hare-kulit hosi grupu agrikultór 33.
Notisia relevante: CLN koopera ho JICA motiva komunidade filafali bá to’os-natar
“Ita kontinua hasoru malu hodi nune’e minimiza ona buat balu ne’ebé akontese kona-bá pagamentu tarde iha dokumentu tékniku, depois lalin tiha sira-nia hare mai no impostu mosu fali, depois ko’a fali sira-nia osan hosi sira fa’an produtu ida-ne’e. Ne’e mós bele dehan karik governu sosa fali hare-kulit no sosa fali fós iha grupu balu hanesan cesta bázika,” nia imforma ba Jornalista Tatoli, iha armazein Maliana.
Diretór ezekutivu ne’e subliña, governu fó insentivu rendimentu hosi atividade fa’an no sosa hodi garante merkadu ba produsaun ne’ebé agrikultor sira prodús.
Tanba ne’e CLN hanoin ona ba futuru sei sosa produtu ho viariedade hitu ne’e atubele distribui ba governu hodi fó subsídiu alimentár ba funsionariu públiku sira hodi garante merkadu ba agrikultór sira.
“Atubele hadi’a ita-nia ekonomia liuhosi produtu ne’ebé mak iha, orsamentu jerál ne’ebé aprova kada tinan oinsá bele hela iha ita-nia rai no ita-nia munisípiu,” nia hatutan.
Enkuantu tuir baze legál ne’ebé iha, presu produtu lokál ne’ebé CLN sosa ho variedade hitu ne’e komposta hosi hare-kulit fahe ba parte rua katak, sosa direita iha uma kada kilograma $0.40 no lori ba armazein ho presu $0.52 kada kilograma signifika tonelada ida hetan $520.
Presu foos hosi $1 to’o $1.50, batar kada kilograma $.50, fore-mungu $2, fore-metan $1.50, fore-rai $2 no koto kada kilograma $2.50.
Diretor Servisu Agrikultura no Peska, Munisípiu Bobonaro, Alberto Gomes Lopes, konsidera presu produtu lokál ne’e razolve tuir presu merkadu agrikultór Timor-Leste nian.
“Hanesan ohin xefe grupu Poebauk hato’o, katak lori mai iha ne’e laiha benifísiu, hanesan ohin ita sura hotu ona, sátan ita adota merkadu livre. Sé ita mantein ida-ne’e governu prevee osan ohin dehan millaun $6 atu sosa produtu lokál variedade hitu,” nia katak.
Nia fó ezemplu, koto termina ho $2 kada kilograma, se prodús koto kilograma 500 kada ektare.
“Ne’e ita hetan mil tiha ona, ne’ebé ita sei la lakon, maske ita-nia prosesu hosi kuda lori mai to’o armazein sei iha balansu, la lakon ida,” nia fó hanoin.
Purtantu kona-bá sistema sosa sei hanesan uluk katak JICA sei apoia kria grupu agrikultor, hafoin halo kontratu ho CLN depois mak loke konta bankária nune’e bele halo pagamentu tuir konta grupu nian liuhosi transferénsia Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL, sigla portugés).
Enkuantu programa CLN ne’e serbisu hamutuk ho liña ministeriál entre MAP, MF, MOP, SEKoP no parseiru dezenvolvimentu sira hanesan JICA,Word Food Programme (WFP), FAO no Governu Xina, Vietname, Indonézia no seluk tán.
CLN mós iha ona ligasaun ho parseiru Care internasionál atu sosa fali produtu lokál hirak-ne’e hodi distribui ba programa merenda eskolár.
Notisia relevante: Governu aloka millaun $3 ba CLN iha tinan 2023
Jornalista: Sérgio da Cruz
Editór: Evaristo Soares Martins





