iklan

NASIONÁL, EKONOMIA, HEADLINE

Dezenvolvimentu Aeroportu Comoro hahú uluk ho estensaun pista

Dezenvolvimentu Aeroportu Comoro hahú uluk ho estensaun pista

Ekipa Bombeiru rega bee ba Aviaun komersiál Aero Dili Timor-Leste A230 Airbus, bainhira aterra dahuluk iha Aeroportu internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Comoro, segunda (20/03/2023). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 31 maiu 2023 (TATOLI)–Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, hateten dezenvolvimentu Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, iha Comoro, sei hahú uluk ho estensaun pista aviaun.

“Projetu ida-ne’e halo ona estudu durante tempu naruk hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu sira atu fó aeroportu di’ak ho ninia fasilidade sira iha kontestu seguransa no konfortu. Hosi estudu sira ne’e, iha konkluzaun ida katak durante hala’o projetu aeroportu ne’e, garante katak atividade aeroportu kontinua funsiona sein presiza hapara, entaun ita fahe ba faze sira,” Ministru Fidelis informa iha Palásiu Governu, kuarta ne’e.

Notísia relevante : Governu selebra kontratu ho empreza tolu ba dezenvolvimentu Aeroportu Comoro

Bazeia ba asinatura kontratu ne’ebé Governu no empreza manán-na’in sira halo, hatuur katak dezenvolvimentu aeroportu internasionál hahú estensaun pista hosi metru 1.800,50 ba metru 2.100.

“Ida-ne’e kondisaun importante ida atu aeroportu ida bele iha kapasidade simu aviaun sira ne’ebé ho kapasidade boot, kuandu pista badak difísil ba aviaun sira atu take off no landing iha Dili,” nia akresenta.

Ministru esplika, Governu hakarak estende uluk pista tuir padraun internasionál mak rezolve fali parte seluk.

“Tanba ne’e maka iha dezeñu ne’ebé daudaun iha, sei hahú hosi faze estensaun pista, taxiway, torre kontrolu no área estasiona aeronave iha aeroportu ne’e rasik, maibé atu garante seguransa entaun komunidade ne’ebé hela besik aeroportu tenke hamamuk fatin,” governante ne’e dehan.

Antes ne’e, Governu deside ona prosedimentu aprovizionamentu infraestrutura Aeroportu Comoro, nune’e liuhosi prosesu naruk empreza manán-na’in iha rua hosi Indonézia kompostu hosi empreza PT Waskita Karya sei haree kona-ba konstrusaun infraestrutura ho totál orsamentu millaun $72,5, enkuantu empreza PT Amythas haree liu ba jestaun ho orsamentu millaun $6,28.

Enkuantu, empreza Japaun sei harii terminál pasajeiru ho orsamentu hamutuk millaun $385,62, ne’ebé osan ne’e apoiu hosi povu no Estadu Japaun.

Jornalista     : Antónia Gusmão

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!