iklan

EKONOMIA, EDUKASAUN, HEADLINE

Dosente UNTL husu Governu Dasiak tenke investe iha kooperativa

Dosente UNTL husu Governu Dasiak tenke investe iha kooperativa

Funsionáriu Sekretáriadu Estadu Kooperativa (SEKoop) hamutuk ho membru kooperativa sira hala'o promosaun ai-han produtu lokal iha ambitu Komemorasaun Loron Internasionál Sosio Ekonómiku, iha Colmera Dili, sábadu (10/12). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 22 juñu 2023 (TATOLI) – Dekanu Fakuldade Ekonomia husi Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL), Custódio Ximenes, husu Governu foun atu prioritiza kooperativa agríkola, liuhusi investimentu ne’ebé di’ak hodi hasa’e produsaun.

Custódio Ximeses dehan dezenvolvimentu setór ekonómiku ne’e la’ós atu haree área ida de’it, maibé tenke investe mós iha setór kooperativa. Tanba ne’e, Estadu no Governu foun ne’ebé forma husi CNRT no PD ne’e tenke tau prioridade ba setór kooperativa hodi fó moris bá agrikultór sira no bele prodús hahán di’ak.

“Bainhira Governu hamoris setór kooperativa hodi tau investimentu sufisiente iha área ne’e, bele dezenvolve fali produtu agríkola ne’ebé ita-nia agrikultór sira prodús”, dosente ne’e dehan ba Tatoli.

Tuir nia, Timor-Leste iha poténsia ba dezenvolvimentu agríkola, maibé terrenu barak mak abandona hela atu kuda produtu hodi bele fó benefísiu ba agrikultór sira no bele fa’an iha merkadu.

“Ita-nia agrikultór sira hakarak atu dezenvolve área ne’e, maibé sira la hetan apoiu ruma atu garante produsaun, tanba setór ne’e presiza hetan apoiu ho kapitál ne’ebé sufisiente, nune’e bele prepara-aan hodi responde karik mosu buat ruma ne’ebé fó ameasa”, nia realsa.

Hodi salienta katak populasaun barak mak moris ho vida agrikultura, maibé to’o ohin loron ninia produtu balun seidauk haruka ba rai-li’ur. “Estadu seidauk tau prioridade ba área ne’e, entaun rai ne’ebé iha poténsia atu kuda ai-han sira ne’e sai abandonadu”, afirma.

“Ita tenke ezije ba Governu katak tempu ona trata setór ne’e hanesan asuntu prioritáriu  hodi investe iha tempu ida ne’e”, refere.

Tuir rezultadu Sensu Agríkola 2019, eziste ektare 509.226 korrespondente ba área totál bruta kultivu, maibé iha de’it 18% mak aproveita ba kuda batar, somente 7,6% uza ba halo produsaun hare.

Dokumentu ne’e mós aprezenta aléin produsaun agríkola ba batar no hare, agrikultór sira aproveita de’it 7,4% husi área kultivu ba ai-farina no 6,3% ba kafé.

Notísia relevante: Timor-oan 118.000 envolve ona iha vida kooperativa

Jornalista: Tomé Amado

Editora: Maria Auxilidora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!