DILI, 2 jullu 2019 (TATOLI)—Núnsiu Apostóliku, Monseñor Marco Sprizzi, akompaña ho Konferénsia Episkopál Timor-Leste, hasoru malu ho Primeiru-Ministru (PM), Taur matan Ruak, hodi ko’alia kona-ba kolaborasaun Governu Timor-Leste ho Vatikanu no Santa Sé.
Iha biban ne’e, Núnsiu Apostóliku ne’e informa enkontru ohin ho Xefe Governu atu hametin liu-tan implementasaun aspeitu hotu ba akordu ne’ebé asinadu iha tinan haat liu-ba entre Vaticano no Estadu Timor-Leste para kolaborasaun ba interese povu, serbí povu, problema sosiál, edukasaun, saúde, protesaun ba ema kbiit laek sira no seluk tan, nune’e bele iha armónia, transparénsia, jestaun di’ak ba rekursu.
“Ami-nia úniku interese no objetivu mak bele sai testamuña domin Maromak nian ba povu nasaun ida ne’e. Ami agradese mós Primeiru-Ministru, ba ninia espíritu kolaborasaun konkretu, respeitu orsamentu estadu no respeitu mós ba limitasaun rekursu estadu,” nia tenik ba jornalista sira iha Palásiu Governu, tersa ne’e.

Nia mós iha konsiderasaun ba altu nível sira-nia serbisu no agradese ba Igreja ne’ebé serbí ona povu Timor-Leste.
Kona-ba implementasaun programa Santa Sé ba sosiedade sira, tuir Núnsiu Apostóliku katak parte hotu tenke implementa no presiza kooperasaun tan.
“Ami sei kontinua kooperasaun ne’e no disponibilidade boot, maski Estadu Timor-Leste ho ninia limitasaun, maibé intende katak kolaborasaun ho igreja hanesan investimentu, rekursu alokadu no dalaruma multiplikadu,” nia dehan tan.
Iha loron 14 agustu 2015, Governu Timor-Leste no Santa Sé liuhosi Sekretáriu Estadu Vatikanu, Kardeál Pietro Parolin asina akordu ida no ratifika hosi Parlamentu Nasionál Timor-Leste iha loron 26 outubru 2015 no publika ona hanesan Rezolusaun Parlamentu Nasionál nú. 18/2015/ 11 novembru 2015.
Akordu ne’e estabelese kuadru jurídiku ba relasaun entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) ho Santa Sé, hodi rekoñese papél istóriku importante no kulturál iha Timor-Leste no halo transmisaun kle’an relijiaun Katólika nian iha sosiedade timoroan. Respeita, maski, prinsípiu liberdade relijiaun no separasaun Igreja no Estadu nian.
Nune’e mós akordu ne’e defini no garante estatutu Igreja Katólika nian no regula área oioin, inklui matrimóniu kanóniku, fatin orasaun nian, instituisaun katólika sira edukasaun no formasaun nian, hanorin relijiaun nian iha eskola sira, atividade igreja nian hodi tulun ki’ak sira, serbisu pastorál iha Forsa Armada sira nian no iha penitensiária no ospitál sira no sistema fiskál no patrimoniál.
Jornalista: Julia Chatarina
Editór: Xisto Freitas




