VIKEKE, 22 Outubru 2025 (TATOLI)—Organizasaun ASEAN hanesan Asosiasaun Nasaun sira iha Sudeste Aziátiku (ASEAN-sigla ingleza) nian sai hanesan organizasaun ida hodi promove prosperidade no progresu iha sudeste aziátiku.
Objetivu ASEAN mak atu promove kreximentu ekonómiku, progresu sosiál no dezenvolvimentu kulturál entre ninia Estadu membru sira, promove dame no estabilidade rejionál.
Timor-Leste iha 26 Outubru tinan ne’e, ofisialmente sei adere ba ASEAN. Tanba ne’e, oinsá nia vantajen no dezvantajen ba adezaun ne’e, fonte tuirmai idak-idak sei fó sira-nia perspetiva liuhusi vox pop.
Diretór Sentru Juventude Munisípiu Vikeke, Januario Benevides hateten Timor-Leste nia adezaun ba organizasaun Association of Southeast Asian Nations (ASEAN), bá-oin timoroan sira tenke prepara hodi kompete ho membru ASEAN sira.
“Durante ne’e Timor-Leste esforsu adere ba ASEAN, esforsu sira-ne’e ita konsege atinje ona tanba iha loron 26 fulan-Outubru ne’e Timor-Leste ofialmente adere ba ASEAN. Maski ita adere ba ASEAN, maibé ita timoroan tenke prepara aan entermu rekurusu sira hodi ita bele kompete ho membru ASEAN sira tanba nasaun sira-ne’e avansu ona,” Januário ba TATOLI iha Postu Vikeke Vila, Kuarta ne’e.
Januario aprofunda adezaun ba ASEAN sai oportunidade ba Timor-Leste no sai mós obstákulu tanba sei enfrenta buat oioin iha ASEAN.
“Nune’e, ami haree adezaun ba ASEAN ne’e ita sei hasoru nasaun dezenvolvidu sira. Entaun, ita-nia juventude tenke kapasita aan iha área oioin hodi hasa’e koñesimentu. Ita adere ba ASEAN, nasaun membru sira sei mai ita-nia nasaun hodi halo negósiu, tan ne’e ita tenke prepara ita-nia mentaliade,” nia hato’o.
Nune’e, nia husu joven Vikeke-oan sira tenke prepara sira-nia abilidade hodi kompete ho membru ASEAN no bainhira la preparadu sei difísil atu kompete.
Entretantu, parte sosiadade sivíl, Diretór Ezekutivu Fundasun Knua Haberan Komunidade (F-KHK) Munisípiu Vikeke, Augusto Pinto haktuir kona-ba adezaun Timor-Leste ba ASEAN seidauk nesesáriu tanba seidauk preparadu.
“Ita-nia adezaun ba ASEAN ami haree seidauk bele, tanba limitasaun kualidade rekursu umanu no fasilidade sira-ne’e halo ita seidauk bele bá ASEAN. Ha’u hanoin ita tama ona ba ASEAN buat ne’ebé ita presiza prepara mak hanesan kapasitasaun ba rekursu uanu no fó apoiu ba setór privadu, setór públiku no kooperativa, tanba sira-ne’e sai pilár importante tebetebes ba ASEAN. Se la’e ita susar kompete ho membru ASEAN sira tanba ema-nia rekursu vansadu ona,” nia subliña.
Aleinde ne’e, Administradór Postu Administrativu Uatulari, Munisípiu Vikeke, Pascoal Gama Martins hateten Timor-Leste adere ASEAN sai hanesan oportunidade ba Timor-Leste.
“Adere ba ASEAN ida-ne’e oportunidade di’ak. Ita presiza prepara aan di’ak liután, nune’e ita bele kompete ho nasaun sira seluk ne’ebé envolve iha ASEAN. Bá-oin ita-nia preparasaun mak setór ekonomia hodi kompete ho membru ASEAN sira,” nia hato’o.
Nia hatutan tenke dezenvolve setór turizmu hodi atrai vizitór sira hodi fó reseita ba Timor-Leste no hasa’e mós produsaun agríkola.
“Adere ona ba ASEAN nasaun seluk sei mai ita-nia rai. Tan ne’e, presiza dezenvolve ona setór importante sira-ne’e,” nia tenik.
Iha fatin ketak, Xefe Suku Dilór, Jacinto Ximenes hateten, nu’udár autoridade komunitária no povu sente kontente tanba Timor-Leste bele adere ba ASEAN.
“Ha’u hanoin ita envolve di’ak liu tanba bele aprende ho membru ASEAN sira-ne’ebé dezenvolvidu ona. Ha’u fiar katak ba futuru nasaun ida-ne’e bele dezenvolvids,” nia informa.
Tuir istória, ASEAN harii iha loron 08 Agostu 1967. Ministru Negósiu Estranjeiru na’in-lima asina deklarasaun Bangkok ne’ebé estabelese organizasaun ne’e. Membru fundadór kompostu husi nasaun Indonézia, Malázia, Filipina, Singapura no Thailándia.
Entrentantu, atuál membru ASEAN kompostu husi Brunei Darussalam, Kamboja, Indonézia, Laos, Malázia, Myanmar, Filipina, Singapura, Thailándia, Vietname inklui Timor Leste.
Jornalista: Vitorino Lopes da Costa
Editór: Xisto Freitas da Piedade





