iklan

EKONOMIA, DILI

Emprezáriu Timoroan Deskontente ho Lisensiamentu Publisitáriu

Emprezáriu Timoroan Deskontente ho Lisensiamentu Publisitáriu

Autoridade sira hosi SERVE, MKIA no Munisipiu Dili no Kámara Komersiu Industria-TL divulga lei ba emprezáriu sira. Foto Tatoli/Egas Cristovão

DILI, (TATOLI) – Emprezáriu timoroan sei hato’o karta reklamasaun deskontente ba Governu relasiona ho Dekretu Lei númeru 51/2012, ne’ebé promulga ona husi Prezidente Repúblika iha loron 14 Dezembru 2016 sobre lisensiamentu mensajen publisitária ne’ebé mak sei selu porsentu 25 ba Governu  tanba konsidera todan.

Implementasaun ne’e sei hala’o husi parte Autoridade Munisipál Dili nian ne’ebé iha dekretu lei ne’e define pulisidade hanesan kualkér forma komunikasaun hala’o iha ámbitu atividade ekonómika ho objetivu direta no indireta hodi promove komersializasaun sasán no servisu ba parte seluk.

Dekretu lei ne’e harii kondisaun sira no kritériu ne’ebé regula lala’ok hodi hato’o mensajen publisitária sira ne’ebé hato’o ba ema ka grupu ruma, haree iha fatin públiku no ema bele hatene kona-ba instituisaun ruma ka programa no atividade liuhusi materiál publisitáriu.

Dekretu ne’e mak sei fó lisensa hodi publika mensajen ba públiku no regula kona-ba fatin nomós medida no determina prazu no folin ba publisitáriu nian.

Liuhusi sorumutuk ba divulgasaun informasaun ne’ebé realiza husi Servisu Rejistrasaun no Verifikasaun Emprezariál (SERVE), Ministériu Komérsiu Indútria no Ambiente (MKIA), Autoridade Munisipál Dili, no Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste (KKI-TL) kona-ba Dekretu Lei númeru 51/2016, Dekretu Lei númeru 35/2016 no 7/2017 sobre SERVE nian no Dekretu lei númeru 24/2011 sobre lisensiamnetu komersiál, emprezáriu sira deside atu halo karta petisaun ida.

Emprezária timoroan, Zenilda Gusmão informa hanesan operadór ba publisitáriu, empreza ki’ik hanesan kios ne’ebé uza papan nama, hanoin katak 25 porsentu taxa ba Governu ne’e maka’as liu.

“Ami la’ós dehan lakohi selu ba Governu, liuliu hanesan ha’u-nia kompañia printing ho publisidade, entaun ami iha bilboard. Fulan-fulan ami selu taxa ba Governu 0.05 porsentu, ami selu fulan-fulan no anuál. Ne’ebé ami hanoin nusá mak lahasai de’it taxa husi númeru ida ne’e ba fali de’it munisípiu, hasa’e kedas ba 25 porsentu”.

Aleinde ne’e, dúvida husi emprezáriu sira mak husi Administrasaun Munisipál Dili karik halo levantamentu dadus no kalkulasaun husi ne’ebé seidauk hetan esplikasaun no sira hakarak atu hatene.

“Númeru dólar lima ne’e husi ne’ebé? Sé mak hatete ba sira númeru ida ne’e pas ba emperzáriu sira bele selu enkuantu sira seidauk halo kalkulasaun ne’ebé loloos. Ida ne’e mak halo ami lakontente no sei halo karta ne’e hato’o ba Ministériu Estatál, Primeiru-Ministru, no Prezidente tanba lei ne’e sira promulga tiha ona”, na’in ba Timor Technology Research, Zenilda husu iha salaun Ministériu Solidariedade Sosiál Dili, ohin.

Entantu lei ne’e sai, antes tenke halo konsulta ho emprezáriu sira ne’ebé operadór ba publisidade. “Mas nunka konsulta ho ami, derrepente ami hakfodak mai tenke selu dólar lima”.

Prezidente KKI-TL, Oscar Lima hatete kazu ne’e sériu tanba ema hotu hakarak selu taxa no ne’e normál ba kualkér sidadaun emprezáriu timoroan iha obrigasaun selu.

“Maibé labele todan demais, halo tiha hotu seidauk halo sosializasaun no konsulta ho emprezáriu sira. Ba ami problema boot liu mak konsulta emprezáriu sira primeiru atu halo taxa ida. Halo tiha taxa haruka tiha ba Konsellu Ministru tenke halo fali sosializasaun para implementa. Governu lasosializa oinsá bele halo pagamentu ida ne’e”.

Enkuantu ho porsentu taxa ida ne’e, bainhira ema latau publisidade Governu sei lamanán. “Ha’u-nia kompañia laobrigadu atu tau publisidade entaun ema ida laobriga atu selu, osan latama liután”.

Nune’e husi parte emprezáriu timoroan halo aproximasaun ho Governu atu revé fali lei hodi ema hotu selu publisidade ho laran-kmaan no iha vontade selu no deside hodi halo petisaun hodi haruka ba Governu hodi haree oinsá mak hadi’a  tanba la’e emprezáriu barak mak lakohi halo publisidade.

Taxa publisidade nian sei selu tuir porsentu 25 dala valór aluguer publisidade husi kada forma hanesan autdoor no mupi bainhira tau iha avenida ho dimensaun 1 M2 ba períodu loron ida sei selu dólar 5 no iha tipu publisidade hamutuk 16 ne’ebé identifikadu.

Jornalista: Maria Auxiliadora

Editora: Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!