DILI, (TATOLI) – Brazil ho Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Diresaun Produsaun no Diseminasaun Koñesimentu Programa Pós-graduasaun (PDKP-PP) organiza kolókiu sientífiku internasionál kona-ba kuríkulu, kultura edukasaun iha Timor-Leste: Konflitu, rezisténsia entre lokál no globál.
Brazil reprezenta husi Universidade Federál Santa Catarina no Universidade Estaduál Campinas.
Objetivu husi kolókiu ida ne’e mak diskute no aprezenta rezultadu peskiza sientífika no akadémika husi peskizadór sira ne’ebé kompostu husi profesór sira, tantu timoroan nomós internasionál sira ne’ebé integra iha programa CAPES (Coordenação de Aperfeiçoamento de Pessoal de Nível Superior) husi Brazil.
“Ami iha espozisaun fotografia ne’ebé mak profesór sira rejista, tipolojia iha ensinu sekundáriu jerál, iha mós painel sira aprezenta kona-ba rezultadu peskiza, relatu esperiénsia nian no aprendijazen iha eskola, iha ensinu superiór”, informa akadémiku husi Universidade Federál Santa Catarina-Brazil, Alexandro Thomas Barbosa ba mídia sira iha kampus Liceu, UNTL, kinta (26/10).
Nia esplika, eventu ne’e públiku katak nakloke ba ema hotu hodi partisipa; profesór, estudante nomós komunidade enjerál sira.
“Eventu importante tebes iha momentu diskute kona-ba kuríkulu ne’ebé mak hala’o dadaun no implementa ona no importánsia husi kuríkulu ida ne’e kontempla iha kontestu lokál”, akresenta.
Alexandro informa tan, parte husi kuríkulu ida ne’e sira buka sensibiliza no aprezenta problema, obstákulu, dezafiu no posibilidade hodi hanoin iha kuríkulu lokál, kuríkulu timoroan sira nian ne’ebé mak karga diskusaun sientífika, kulturál, polítiku, sosiál ho forma ampla liu, rona hamutuk ho profisionál sira iha país ne’e.
“Ba futuru, ami hakarak públika iha livru ida”, relata tan akadémiku ne’e.
Dekanu FEAU, Pedro Soares ne’ebé sai mós hanesan painelista ida, informa bazea ba rezultadu peskiza ne’ebé nia hala’o ligadu ho profesór jeolojia nian, identifika sei iha obstákulu.
Problema iha kontestu rekursu, profesór sira ne’ebé mak responsabiliza no iha kna’ar atu hanorin disiplina jeolojia ne’e.
“Ita hatene katak 2012 kuandu iha kuríkulu apropriadu ba ensinu sekundáriu ne’ebé mak implementa to’o ohin loron, momentu ne’ebá ministériu halo kooperasaun parseiru sira dezenvolve kuríkulu ensinu sekundáriu ne’ebé mak kontempla kedas ho disiplina jeolojia”, esplika.
Nia reforsa, momentu ne’ebá Ministériu Edukasaun (ME) la hanoin atu prepara kedas rekursu, profesór sira iha área jeolojia, tanba ne’e enfrenta profesór sira ne’ebé la’ós formadu iha área jeolojia hodi hanorin.
Kuandu uza profesór sira ne’ebé nia área la’ós jeolojia, sira iha difikuldade tanba koñesimentu bázika la iha, tanba formasaun inisiál la’ós área ida ne’e.
“Ita bainhira hanorin alunu ida ba disiplina ida ou área ida primeiru profesór sira tenke iha koñesimentu kle’an ba área ne’ebé mak nia hanorin”, akresenta dekanu ne’e.
Tanba ne’e, tuir nia, tenke iha formasaun ne’ebé ho kontinuidade. Espera ME prepara profesór iha área ensinu jeolojia ho nune’e bele domina siénsia, pedagojia, para bele hanorin siénsia ne’e ho didi’ak.
“Timor labele kontinua mantein de’it dependénsia ba espesialista sira mai husi li’ur atu mai deskobre ita-nia rekursu naturál i depois esplora. Timor tenke prepara ona ninia rekursu umanu liuhusi preparasaun inisiál para futuru bele produz espesialista sira”, nia fó hanoin.
Entretantu kolókiu internasionál ne’e hala’o durante loron rua, hahú ohin no termina aban, sesta (27/10) ho intervensaun husi painelista nasionál nomós internasionál sira.
Jornalista: Rafy Belo
Editora: Rita Almeida